Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mirovanje voća
  • 20.01.2021. 14:00

Kako velika temperaturna kolebanja u toku zime utiču na voćke?

Različite vrste voćaka različito su otporne na niske zimske temperature, jabuke mogu izdržati do 35 stepeni ispod nule, višnja između 20 i 30 stepeni ispod nule. Za razliku od ovih voćnih vrsta, kajsije i breskve nisu otporne...

Foto: Julijana El Omari
  • 222
  • 69
  • 0

Voće se trenutno nalazi u fazi zimskog mirovanja kada je stepen otpornosti voćaka kolebanja temperatura najveći tokom godine. Ipak, opasnost po voće tek nastupa jer ono u narednom periodu - početkom i krajem februara (zavisno od voćne vrste) ulazi u period ekološkog odnosno prinudnog zimskog mirovanja koje traje do marta ili aprila i koje direktno zavisi od ekoloških faktora - niskih temperatura, navodi stručnjak za voćarstvo Poljoprivrendo stručne službe Zaječar Mihajlo Žikić.

Tada nastupa realna opasnost od kretanja vegetacije ukoliko se nastavi sa visokim dnevnim temperaturama kod voćnih vrsta sa nestabilnim zimskim mirovanjem, pre svega kod kajsije kod koje je ovaj period nestabilan i kratak. Zbog ranijeg ulaska u period vegetacije kasniji mrazevi mogu dovesti do oštećenja kajsije i u manjoj meri kod breskve.

Ipak ukoliko se visoke dnevne temperature nastave i u februaru i martu, noći postaju kraće i nema vremena da se zemljište rashladi i ostalo voće će biti u opasnosti od ranijeg kretanja vegetacije i samim tim se povećava opasnost da pozni prolećni mrazevi odnesu rod.

Kajsija i šljiva u opasnosti, a ratari neka sačekaju

Setimo se, prošlog marta kada je usled jakog mraza oštećena kajsija kojoj je u trenutku veoma niskih temperatura bilo otvoreno 80 odsto cvetova. Tih dana stradala je i šljiva.

Temperaturna kolebanja u toku zime opasna za svo voće

Različite vrste voćaka različito su otporne na niske zimske temperature, jabuke mogu izdržati do 35 stepeni ispod nule, kruške oko minus 25, višnja između 20 i 30 stepeni ispod nule, dok orah izdržava temperature i do minus 29. Za razliku od ovih voćnih vrsta, kajsije i breskve nisu otporne na trenutne mrazeve i mogu nastati trajna oštećenja. Velika temperaturna kolebanja u toku zime mogu negativno uticati na otpornost od zimskih mrazeva kod svih voćnih vrsta, ističe zaječarski stručnjak.

Svaka voćna vrsta koja se gaji kod nas mora proći kroz period zimskog mirovanja. Duboko-biološko (obavezno) mirovanje predstavlja nastavak početnog mirovanja pri neophodnoj sumi niskih temperatura. Ovaj period različito traje kod pojedinih vrsti voćaka, s tim da fiziološka potreba mirovanja traje 15-60 dana.

Broj dana za fiziološko mirovanje kod pojedinih vrsta se razlikuje

Za uspešno fiziološko mirovanje neophodne su temperature niže od 5°C (0°C do 5°C) dok temperature više od 5°C produžavaju ovaj period. Kod većine kontinentalnih vrsta za uspešno formiranje cvetova neophodno je 800 do 1.200 časova sa temperaturom od oko 5°C. Broj dana za fiziološko mirovanje kod pojedinih vrsta se razlikuje i kreće, na primer, kod jabuke 45-60 dana, kod kruške 45 dana, kod breskve 45-60 dana.

To praktično znači da dok god se ne skupi dovoljna suma časova na ovim temperaturama, voćka ne može krenuti u vegetaciju, ili i ako krene sa vegetacijom biće posledica u vezi sa rodom.

Niske temperature opasne i korisne za voćke

Prema stabilnosti perioda fiziološkog mirovanja voće se deli u dve grupe:

  • Voćke sa kratkim i nestabilnim zimskim mirovanjem: badem, kajsija, šljiva, trešnja, višnja i neke sorte krušaka. Kod navedenih vrsti mirovanje traje 15-30 dana.
  • Voćke sa dugim i stabilnim mirovanjem, gde spada jabuka, breskva, većina sorti krušaka. Kod navedenih vrsti mirovanje traje 45-60 dana.

Previše blage zime gde voćke nisu bile dovoljno izložene potrebnim niskim temperaturama, dovode u proleće do niza manjih ili većih fizioloških poremećaja, praćenih osipanjem cvetnih pupoljka, previše poznim listanjem, neujednačneim cvetanjem, slabim zametanjem i jačim opadanjem zametnutih plodova što ima za posledicu slabu rodnost. Na toplu zimu naročito reaguju kajsija i breskva, a zatim šljiva, a manje jabuka i kruška, objašnjava Žikić.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Otpornost voća Zimske temperature Fiziološko mirovanje Mraz Mihajlo Žikić


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...