Izaberite sortu koja je pogodna za uzgoj u saksijama, ali i za adekvatnu kultivaciju u njima. Prilikom sadnje, postavite zemljanu posudu ili polistiren preko drenažne rupe kako bi zadržali kompost (da se ne ispere). Izaberite kompost koji u sebi ne sadrži tragove kreča.
Borovnice ne samo da su veoma produktivno voće nego i njihova jesenje plava boja daje atraktivan izgled koji će privući svakoga. Plod je ukusan i izrazito bogat antioksidantima. Kako tvrdi Growing organic, grm borovnice možete da uzgajate i u svom dvorištu ili kao atraktivnu biljku u kontejnerima.
Da li je zemlja u vašoj bašti alkalna ? Kako biljke ovog voća vole kiselija zemljišta, jednostavno rešenje za njihov uzgoj u kontejnerima bila bi mešavina 50% komposta i 50% kiselog zemljišta ili zemlje koja se koristi za redovnu sadnju u saksijama. Zemljište bi trebalo da bude vlažno, ali ne i ocedno. U periodima kada ne zalivate borovnicu, ne dozvolite da se zemlja skroz osuši.
Biljke zalivajte kišnicom, umesto vodom iz slavine. Izuzeci su dozvoljeni kada nemate izbora, kao što je na primer period suše. Razlog zašto nije dobro zalivati borovnicu vodom iz slavine je taj što će pH vrednost ove vode da podigne pH vrednost borovnice (alkalizovaće je) a njihovi najbolji uslovi za uspevanje je kisela sredina.
Idelana pH vrednost za njih je 5,0 - 5,5. Neophodno je pratiti pH vrednost tokom čitavog vegetacionog perioda, a posebno u proleće. Ukoliko je potrebno, dodajte malo sumpora u zemljište, kako bi se snizila pH vrednost. Ova mera nije neophodna pri uzgoju u kontejnerima, ukoliko borovnicu zalivate kišnicom i pridržavate se uputstava prilikom đubrenja.
Prilikom odabira kontejnera, izaberite za mlade biljke onaj koji ima najmanje 30cm u prečniku, a zatim ih prebacite u kontejner od 45 - 50 cm kada borovnice prerastu kontejner manjeg prečnika.
Izaberite takođe i sortu koja je pogodna za uzgoj u saksijama, ali i za adekvatnu kultivaciju u njima. Prilikom sadnje, postavite zemljanu posudu ili polistiren preko drenažne rupe kako bi zadržali kompost (da se ne ispere). Izaberite kompost koji u sebi ne sadrži tragove kreča.
Ptice, naročito golubovi, mogu da izazovu niz problema. Oni će najčešće da jedu sadnice, uključujući i pupoljke, lišće ili sam plod. Ono što možete da učinite je da zaštitite biljke mrežom ili vunom. Različiti oblici zastrašivanja ptica daće samo kratkotrajne rezultate, ali najefikasnija mera ipak je pokrivanje biljaka.
Lisne vaši su takođe veliki problem jer mogu da se jave čitave kolonije po obodu listova. Oni usisavaju biljne sokove i luče lepljivu smolu, ohrabrujući na taj način i masovniju pojavu crnih, čađavih plesni. Najefikasnija borba protiv ovih štetočina je mehaničko uklanjanje vaši ili biološke mere zaštite, koje se najčešće primenjuju u stakleničkoj proizvodnji.
Kod ovog načina gajenja, potrebno je biljke svakog meseca prihranjivati tečnim đubrivom koje u sebi nema kreča, to su tzv. đubriva za ericaceous biljke. U svakom slučaju pratite uputstva i preporuke proizvođača. Đubrite u malim količinama, od ranog proleća pa sve do kasnog leta.
Možda ćete u jednom momentu shvatiti da kada jednom biljke presadite u zemlljište, u bašti na primer, da više nemaju potrebu za prihranom, osim jednom u vegetaciji "ericaceous" malčom i jednom u kasnoj zimi velikom količinom azota, u obliku sulfat amonijaka.
U prve dve godine, retko je potrebna rezidba. Nakon toga, potrebno je orezati borovnicu u periodu od kraja februara do početka marta. Kada krenete sa rezanjem, trebalo bi da svake godine uklonite četvrtinu granja od prošle godine, kako bi biljka mogla da održi svoju produktivnost.
U predelima sa hladnijim vremenom, mnogim sortama borovnica biće potrebna zaštita u zimskom periodu. U proleće, neke cvetne grane moraće da se ošišaju kako bi se zaštitile od kasnih prolećnih mrazeva.
Izvori
Tagovi
Autor