Kako smanjiti upotrebu insekticida na kruškama? Kaolinskom glinom

Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i u 2019. godini nastaviće sa ogledom kontrole populacije kruškine buve, u zasadima krušaka, pomoću kaolinske gline. Ogledi će početi u martu ove godine jer je već primjećeno polaganje jaja kruškine buve, a realizovaće se na području opština Laktaši i Gradiška.

Isti ogled realizovan je i u 2018. godini. Cilj ogleda bio je da se primjenom gline smanji polaganje jaja kruškine buve i smanji upotreba insekticida tokom sezone. U tri, od četiri ogledna voćnjaka u okolini Banjaluke i Gradiške, postignuti su dobri rezultati. Rađeno je od dva do pet tretmana glinom, počevši od marta, do juna 2018. godine.

Smanjena upotreba insekticida

Iako je godina bila teška, sa aspekta zaštite i vremenskih prilika, zaključeno je da je kaolinska glina, u tri voćnjaka, odgodila primjenu insekticida protiv prve generacije kruškine buve, čime su proizvođači ostvarili značajnu uštedu u konačnom finansijskom zbiru, jer nisu tretirali voćke insekticidima.

Protiv druge generacije morali su se upotrijebiti insekticidi, a uzrok tome bile su, prvenstveno, česte padavine koje su dovodile do ispiranja gline sa površine stabla, međutim, i tada je njihova primjena bila manja jer su se upotrebljavale manje doze insekticida.

Kruškina buva najveća napast u voćnjacima

Uočeno je i da nije bilo prljanja plodova krušaka od lučenja medne rose na dijelovima ploda na koje je bila aplicirana glina, a na dijelovima ploda sa unutrašnje strane, gdje nije bilo dobre aplikacije gline, zbog guste krošnje bilo je manjeg prljanja plodova, ali i položenih jaja. Ovo je navelo na zaključak da se od maja mjeseca treba raditi ljetnja rezidba u voćnjacima čime se smanjuje napad buve jer, što je otvorenija krošnja, lakša je aplikacija sredstava i kontrola štetočine.        

Djeluje i na savijača

Kaolinska glina je dozvoljena u organskoj proizvodnji. Djelovanje kaolinske gline, koja se sastoji od aluminijum silikata ogleda se u tome da spriječava polaganje jaja kruškine buve jer krila ženke buve iritira praškasta struktura gline, koja se nalazi  na površini lista. Zbog te iritacije ne dolazi do polaganja jaja, a time i prljanja plodova krušaka. Primijećeno je i da nije bilo napada prve generacije jabučnog savijača, koji napada i krušku, jer glina ometa orijentaciju savijača. Ako se dobro aplicira, voćka bude potpuno bijela, zbog čega ženka savijača ne može da namiriše list i plod krušaka. Doza potrebna po hektaru kreće se od 25 kg na 1.000 litara vode, u vrijeme polaganja jaja prve generacije  buve, do 40 kg/ha u ljetnjim tretmanima.

Glina se na tržištu može naći u praškastom i granulisanom stanju. Lakša je upotreba praškaste strukture (naziv Aspanger) jer ne dolazi do začepljenja dizni dok se granulisana mora prvo otopiti desetak minuta u vodi, zatim promiješati i dobro procijediti.

Česte kiše uzrokuju češću primjenu gline dok suvlji periodi smanjuju potrebu za tretmanima jer se depozit duže zadržava na stablima, a poznato je da buva ne voli "prljavu" površinu, za polaganje jaja.

Ogledi sa kaolinskom glinom Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodooprivrede Republike Srpske realizovani su u saradnji sa kompanijom "Golić trejd" iz Gradiške koja je proizvođačima donirala određenu količinu gline, a saradnja će biti nastavljena i u ovoj godini.