Kako se boriti protiv kovrčavosti lista breskve?

Kovrčavost lista breskve je jedna od najopasnijih bolesti breskve, izaziva je gljivica Tafrina deformans, porijeklom je iz Japana, a u Evropi je prvi put opisana 1821. godine u Engleskoj. Danas je ova bolest rasprostranjena širom svijeta.

Najugroženije su mladice voćke

Gljivica napada breskvu, nektarine, a rjeđe se javlja na bademu i kajsiji. Prezimljava u formi spora na kori, grančicama i ljuskicama pupoljaka. Spore zadržavaju vitalnost dvije i više godina. Infekcija se ostvaruje pri toplom i vlažnom vremenu. Optimalna temperatura za ostvarenje infekcije se kreće od 15,5 do 21°C u momentu bubrenja i otvaranja pupoljka. Samo pod ovim uslovima gljivica može da ostvari infekciju. Optimalna temperatura za dalji razvoj bolesti je 20°C. Starenjem breskva postaje otporna na ovu gljivicu. Smatra se da su na ovu gljivicu najosjetljiviji listovi starosti do 5 do 8 dana u zavisnosti od vremenskih prilika. Već nakon 14 dana starosti, listovi su otporni na ovu gljivicu. Tafrina deformans nema sekundarnih zaraza i nakon ostvarene infekcije ne postoji način da se zaraza spriječi.

Koji su simptomi ove bolesti?

Simptomi se pojavljuju na svim zeljastim dijelovima breskve: lišću, mladarima, cvijetu i plodu. Oko mjesec dana nakon ostvarene infekcije pojavljuju se prvi simptomi oboljenja na zaraženom lišću. Površina zaraženog lišća je neravna, talasasta, sadržaj hlorofila se drastično smanjuje, a na listovima se formiraju mjehuri koji, zavisno od sorte, mogu biti crveni ili žuto-zeleni. Na listu se mogu javiti pojedinačni mjehuri ili cijeli list može u potpunosti biti preobraćen u mjehurastu masu. Listovi se suše i opadaju. Osim na lišću simptomi se pojavljuju i na mladarima i plodu. Kao i na lišću i na njima se zamjećuju zadebljali dijelovi izmjenjene boje koji dovode do sušenja i prijevremenog opadanja. Zaraženi cvjetovi se u cijelosti deformišu, sasušuju i opadaju.

Ova bolest ne prouzrokuje direktno sušenje stabla voćke, ali dovodi do slabljenja voćke. Stablo postaje osjetljivo na niske zimske temperature, osjetljivije je na napad štetnih insekata i druge bolesti. Tokom tri i više godina, dolazi do postepenog propadanja stabla voćke ukoliko se ne vrše mjere zaštite. Naime, ne suzbijanje bolesti dovodi do potpune defolijacije stabla (potpuno gola stabla) već tokom maja i početkom juna. Stablo se iscrpljuje jer formira novo lišće tokom juna i jula.To povlači opadanje plodova, slab vegetetivni rast i slabo zametanje pupoljaka za sljedeću godinu.

Mjere zaštite u borbi protiv kovrčavosti lista

Zaštita od ovog oboljenja veoma je složena i sastoji se od čitavog niza preventivnih i sanitarnih mjera. Prilikom sadnje treba odabrati sorte koje su otporne ili djelomično otporne. Već tokom proljeća treba sakupiti zaraženo lišće i plodove, orezati zaražene mladice i ukloniti iz voćnjaka. Stabla treba navodnjavati tokom vegetacije. Ukoliko dođe do ponovnog listanja stabla breskve treba pođubriti azotnim đubrivom i ukloniti suvišne plodove da se biljka ne iscrpljuje, kako bi imala snage da stvori pupoljke za sljedeću godinu.

U jesen se sakuplja i spaljuje zaraženo lišće, orezuju zaraženi mladari. Tada se vrše i tretiranja breskve u cilju smanjenja inokulacionog potencijala. Kod nas se redovna zaštita breskve vrši nekim bakarnim preparatom. Drugo tretiranje se vrši tokom proljeća prije pucanja pupoljaka i najavljene kiše.Tretiranja treba izvršiti u danima bez vjetra. Tokom proljeća mogu se izvršiti dva prskanja pred bubrenje pupoljaka i u fazi "mišijih ušiju".

Za tretiranje breskve može se koristiti i smješa gline i kreča u omjeru 4:1 i koncentraciji gline 3 do 5%. Otopina gline se miješa sa krečnim mlijekom. U 100l vode dodaje se 3,5kg gline i 0,9kg kreča. Glina se miješa u odvojenoj posudi sa 90l vode. U međuvremenu se pripremi krečno mlijeko od 10l vode i 0,9kg hidratisanog kreča. Otopina gline se sipa u tankom mlazu u krečno mlijeko uz stalno miješanje. Pravilno pripremljena smjesa treba da ima neutralnu reakciju. Preparat se ne smije ostaviti za kasniju upotrebu jer mijenja svoje karakterisitke. Ovaj preparat smanjuje onečišćenje životne sredine i umanjuje trošak zaštite. Glina je po svom sastavu puna mineralnih materija i poboljšava fizičke, kemijske i biološke osobine biljaka.

Postoje i preparati koji se zasnivaju na antagonističkom odnosu gljivica Pseudomonas aureofaciens i Trichoderma lignorum. Ove gljivice se takmiče za podlogu sa Tafrinom deformans, luče antibiotike i druge biološki aktivne supstance koje sprečavaju rast mnogih vrsta patogena i inhibiraju njihovu reprodukciju.