Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje
  • 06.12.2018. 11:00

Kako primjenjivati fosforna đubriva u voćarstvu?

Fosforna kiselina rastvoriva u vodi smatra se najpristupačnijim oblikom fosfora u fosfornim đubrivima. Ovdje su nabrojane vrste fosfornih đubriva uz napomenu stručnjaka kako ih treba primjenjivati u voćarstvu.

Foto: Pixabay / markus53
  • 1.229
  • 22
  • 0

Općte je poznato da voćke imaju potrebe za značajnim količinama fosfora, pa se zato u voćnjacima često događa nedostatak tog elementa. Kako tvrdi savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, diplomirani inženjer poljoprivrede Dejan Jocić, jedan dio deficitarnog fosfora se može nadoknaditi upotrebom organskih đubriva (stajnjak, kompost). Ipak, dodaje on, kada se u obzir uzme da su godišnje potrebe drvenastih voćnih vrsta i preko 30 kg/ha čistog fosfora, jasno je da se te potrebe ne mogu podmiriti isključivo unošenjem organskih đubriva. Taj deficit, napominje Jocić, nadoknađuje se unošenjem nekog od fosfornih đubriva, koja u sebi sadrže neko od fosfornih jedinjenja. 

Vodorastvoriva fosforna kiselina najpristupačniji oblik fosfora

Danas se fosforna đubriva proizvode u većini zemalja. Ona se dobijaju iz jedinjenja koja sadrže fosfornu kiselinu u nerastvorivom obliku, pri čemu je glavni zadatak prilikom proizvodnje da se takav oblik fosfora prevede u rastvoriv. Fosforna kiselina rastvoriva u vodi smatra se najpristupačnijim oblikom fosfora u fosfornim đubrivima. Eksperimenti izvedeni posljednjih nekoliko desetljeća pokazuju da je pristupačnost fosfata rastvorivih u vodi i fosfata rastvorivih u rastvoru neutralnog amonijum-citrata približno ista. Male količine fosfornih đubriva postoje u obliku soli metafosforne kiseline i najčešće se u komercijalnim đubrivima nalaze metafosfati kalijuma i kalcijuma.

Superfosfat - proizvod sirovih fosfata i sumporne kiseline

Superfosfat, koji je najčešće prisutan u trgovini, dobija se iz sirovih fosfata i sumporne kiseline. Sirovi fosfati se nalaze u stijenama vulkanskog ili sedimentnog porijekla, a mogu da budu organskog ili neorganskog porijekla. Fosfor u sedimentnim stijenama neorganskog porijekla vodi porijeklo od fosfata iz morske vode. Naslage biološkog porijekla nastaju od izmeta ptica i njihova nalazišta su ograničena i većinom već iscrpljena. Najveće rezerve fosfatnih naslaga nalaze se u Maroku i čine 45% ukupne rezerve fosfata u svijetu.

Fosforna đubriva skuplja od kompleksnih

Zbog ograničene količine sirovog fosfora u prirodi, cijena fosfornih đubriva je nešto viša u usporedbi sa, na primjer, kompleksnim đubrivima. Osim toga, cijenu đubriva dodatno podižu različite primjese u fosfatnim rudama. Tako na primjer velike količine karbonata u sirovim fosfatima poskupljuju proizvodnju superfosfata jer se sumporna kiselina troši na razaranje karbonata umjesto na razaranje fosfata. Reakcije između sumporne kiseline i fosfatne stijene postižu se miješanjem u posebnim posudama koji se okreću oko osovine. Vrijednost superfosfata zavisi i od njegovog sazrijevanja, pa se zbog toga superfosfat ne pušta odmah u prodaju, već se određeno vrijeme čuva u skladištu. Superfosfat osim fosfata kalcijuma (25%) sadrži i oko 50% gipsa.

Superfosfat namijenjen voćnjacima sa neutralnim i alkalnim zemljištima

Superfosfat se upotrebljava u voćnjacima podignutim na neutralnim i alkalnim zemljištima. Na kiselim zemljištima ovo đubrivo treba primjenjivati samo u granuliranoj formi ili se može primjenjivati u kućicama ili trakama. Ako se đubrivo unosi u voćnjak površinski (što je najčešći slučaj) treba ga unijeti prije oranja. Obično se đubrenje obavlja količinom 400-800 kg/ha, u zavisnosti od snabdjevenosti zemljišta fosforom, što se utvrđuje agrohemijskom analizom zemljišta. Trostruki superfosfat se dobija tretiranjem fosfatne stijene fosfornom kiselinom. Unošenje đubriva se provodi isto kao i pri upotrebi superfosfata uz napomenu da su norme đubrenja nešto niže.

Tomasovo brašno najbolji efekat ima na kiselim zemljištima

Tomas-fosfat (Tomasovo brašno) se dobija kao nus proizvod u proizvodnji čelika. To đubrivo se dobija mljevenjem Tomasove šljake pri čemu se dobija sivocrni prah velike specifične težine. Zbog male higroskopnosti lako se čuva. Tomas-fosfat sadrži 16-22% fosforne kiseline (prosječno 17,6 %). Fosfor iz Tomasovog brašna je rastvoriv u limunskoj kiselini i najbolje efekte ostvaruje na kiselim zemljištima. 

Fosforna kiselina percipitata približano jednaka vrijednosti fosforne kiseline superfosfata

Percipitat nastaje prilikom miješanja đubriva sa primarnim fosfatima i đubriva koja sadrže kalcijum ili amonijak, pa je čest sastojak kompleksnih đubriva. Fosforna kiselina percipitata je po vrijednosti za ishranu voćaka približano jednaka vrijednosti fosforne kiseline superfosfata. Sirovi fosfat može se primjenjivati u voćarstvu na kiselim zemljištima u obliku fino samljevene fosfatne stijene. Sirovi fosfati moraju biti fino samljeveni radi povećanja dodirne površine sa zemljom. Efikasnost fosfata u obliku sirovih fosfata je znatno manja nego u obliku superfosfata, pa je za postizanje istog efekta potrebno unijeti 2-3 puta više fosfora u obliku sirovih fosfata nego u obliku superfosfata.

Primjena MAP-a ekonomična zbog brzog djelovanja na voćke

MAP (monoamonijum-fosfat) i DAP (diamonijum-fosfat) dobijaju se neutralisanjem fosforne kiseline amonijakom. MAP sadrži 48% fosfor (V) oksida koji je skoro u potpunosti odmah dostupan voćkama. Mana tog đubriva je što dovodi do zakiseljavanja zemljišta, ali je njegova primjena zbog brzog djelovanja na voćke veoma ekonomična. Slične osobine ima i DAP s tim što on sadrži 46% fosfor (V) oksida.


Tagovi

Fosfatna đubriva Fosfor Đubrenje Superfosfat Tomasovo brašno Percipitat Monoamonijum-fosfat Diamonijum-fosfat Dejan Jocić


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

#telad i umiljati pas