Kada je pravo vrijeme za rezidbu voća i kako se ona obavlja?

Rezidba voćnih stabala je obavezna mjera održavanja koja će nam pomoći da imamo zdrava stabla, dobar i kvalitetan urod. Započinje sadnjom voćnih sadnica i tokom tri do pet godina ima za cilj formiranje uzgojnog oblika. Poslije tog perioda, orezivanje nam omogućava da održavamo zadani uzgojni oblik, da regulišemo odnos između rasta i rodnosti, kao i da vršimo sanitarnu rezidbu kada je potrebno.

Redovno orezivanje će omogućiti krošnji "da diše", odnosno orezana lisna masa će imati bolju ventilaciju i prolazak svjetlosti kroz centralni dio. Na taj način ćemo smanjiti pojavu oboljenja i napad štetočina, a omogućiti obilnije formiranje rodnih pupoljaka i veći urod.

Kod novozosađenih voćnih sadnica, rezidba se obavlja neposredno poslije sadnje, bilo da se radi o prikraćivanju sadnice ili bočnih grana. Kakav zahvat ćemo napraviti zavisi od vrste voća, sorte i uzgojnog oblika.

Uskoro se kreće sa sanitarnom rezidbom

U pravilu, sa ovom agrotehničkom mjerom možemo započeti kada opadne lišće. Međutim, ukoliko imate manji broj drveća bolje je pričekati proljeće i trenutak neposredno prije kretanja vegetacije. Velike plantaže orezuju se tokom jeseni jer je to obiman posao. Za vlasnike amaterskih voćnjaka ili samo nekoliko stabala na okućnici, najbolje je da pričekaju početak proljeća. Tokom jeseni se može odraditi sanitarna rezidba koja će pridonijeti zdravlju drveća. Uklanjaju se sve suhe i slomljene grane, kao i one sa vidljivim simptomima oboljenja ili napada štetočina.

Koliki treba biti razmak među voćem u amaterskim zasadima?

Zimsku rezidbu najbolje je obaviti krajem februara ili tokom marta, prije kretanja vegetacije. Mi ne znamo kakva će zima da bude, da li će doći do izmrzavanja rodnih pupoljaka i grana. Može se desiti da se odreže sve što je suvišno, a zima bude veoma hladna. U tom slučaju kao posledicu imamo izmrzavanje grana i rodnih pupoljaka, a nema rezrvnih grana ni pupoljke. Bolje je sa ovom operacijom sačekati do ranog proljeća. Tada možemo provjeriti koliko je pupoljaka i grana izmrzlo, koliku dužinu grane ćemo ukloniti. Obično izmrzavaju vršni pupoljci i vršni dio grane. Na taj način može se spasiti rodni potencijal voćnog stabla i održati uzgojni oblik.

Prilikom njenog obavljanja, važno je ukloniti sve vodopije, vertikalne grane. Vodopije su vegetativni prirast i na njima neće doći do razvoja rodnih pupoljaka. One su snažne i oduzimaju hranu i vodu na uštrb manjeg formiranja rodnih pupoljaka i samim tim umanjuju rodni potencijal. Uklanjaju se i grane koje se preklapaju, odnosno zasjenjuju ostale. One koje rastu prema unutra odrežite jer će one da dovedu da zagušenosti središnjag dijela krošnje.

Dezinfikujte alat i izbjegnite cijepanje grana

Alat koji se koristi mora biti naoštren kako ne bi došlo do cijepanja grana. Kod svakog stabla prije rezidbe potrebno je uraditi dezinfekciju alata. To možemo obaviti pomoću alkohola ili upaljača. Dovoljno je da njegovim plamenom pređemo preko oštrica i sječiva. Na taj način ćemo spriječiti prenošenje prouzrokovača oboljenja sa jednog stabla na drugo, posebno kada je riječ o virusnim i bakterijskim zarazama.

Kakve makaze za rezidbu je najisplativije kupiti?

Prilikom orezivanja debljih grana potrebno je rez premazati voćarskim voskom. Svaki rez je ujedno rana i što prije ona zaraste ili bude premazana voskom, spriječiće se prodor patogena i napad štetočina.

Sa navedenom agrotehničkom operacijom ne treba zakasniti i pristupiti joj kada je već vegetacija krenula jer će to izazvati šok voćnog stabla.