Delta Agrar ove godine očekuje proizvodnju oko 17.400 tona jabuka, od čega 9.240 tona klupskih sorti posebno cenjenih na izvoznim tržištima.
Delta Agrar ove godine očekuje proizvodnju oko 17.400 tona jabuka, od čega 9.240 tona klupskih sorti posebno cenjenih na izvoznim tržištima. Voćnjak kod Zaječara, koji smo obišli u društvu kolega novinara iz Slovenije, Bugarske, Severne Makedonije i BiH, podignut je pre tri godine i ima 182ha, a prinose veće od 50 tona po hektaru. Ukupna površina pod voćnjacima koju poseduje Delta agrar ima više od 500 hektara, a najveći je u Čelarevu.
Luka Popović iz Delta Agrara kaže da su njihovi prinosi u agraru iznad proseka u regiji, pa tako imaju pšenicu 7,3 tone po hektaru, kukuruza 12,4 tone, a soje 4,4 tone po hektaru. Izvoz Delta Agrara prošle godine bio je 58 miliona evra, a jabuke i drugo voće završavalo je na tržištima Skandinavije, Rusije, Kanade i arapskih zemalja. "Iako smo prepoznatljivi po jabukama, koje će uskoro krenuti i prema Kini, naše trešnje će se za godinu-dve prodavati u Londonu, UAE i Kataru", ističe Popović.
Upravnik voćarske proizvodnje u Delta Agraru Zoran Đogić kaže da posla u voćnjaku uvek ima jer već krajem maja kreće berba trešnje, a završava se u novembru, berbom jabuka, kad dozreva sorta pink lady, koje ima 60ha, a daje 30 odsto veće prinose nego konvencionalne sorte jabuka. Njena sadnica košta 12 evra, a sadnice drugih sorti su prilično jeftinije, već od četiri evra po komadu, a za jedan hektar potrebno je 5.000 sadnica.
Miroslav Mišković: Poljoprivreda ne može da živi samo od podsticaja
Jabuka pink lady se gaji samo u četiri države u kojima firme imaju licencu: Francuska, Španija, Italija i Srbija, a ona se ilegalno proizvodi i u Hrvatskoj, što su nam potvrdili u Hrvatskoj voćarskoj zajednici. Tako proizvedena jabuka, teško može da se izveze na otvoreno tržište, što se već događalo u praksi.
U Delta Agraru se uzdaju i u sortu modi, karakteriše je intenzivna crvena boja i tvrdoća, a tu je i jabuka iz bombonjere, koju zovu još i dečija jabuka, kaže upravnica voćnjaka Jovana Knjeginjić. Nemaju svi potrebe za izlaskom na globalno tržište, pa će u ovom voćnjaku biti mesta i za desetak autohtonoh sorti jabuka.
U kompaniji su uvereni da srpski agrar, posebno u prozvodnji voća, gde smo lideri na evropskom tržištu malina i dunja, dok proizvodnja jabuka iznosi 400.000 tona - ima veliki potencijal, ali da se još uvek proizvodi na tradicionalan način i bez primene novih tehnolgija.
Neke od tih "smart" tehnologija smo videli u voćnjaku, kao što je sistem za navodnjavanje i prihranu voćki, koji košta 100.000 evra, a potpuno je digatilizovan pa se aktivira putem pametnog telefona. "Pre toga je potrebno proveriti kakvo će biti vreme, putem meteorološke stanice, ali na plus 40 stepeni Celezijusovih i navodnjavenje kap po kap malo pomaže", ističe Đogić.
Od voća, šljive u Srbija ima najviše, 400.000 do 500.000 tona, a nekad je bilo i 700.000 tona, ali jabuka ima stabilnu cenu. To je globalno voće i izvoz iznosi 200.000 tona, koliko i domaća potrošnja jabuka.
Na području Zaječara, uz granicu sa Bugarskom, kompanija ima 140 kooperanata u proizvodnji voća, a imaju dva modela kooperacije. Zasadi trešanja iznose u voćnjaku 31,5ha, a za vreme naše posete voćnjaku, nekoliko radnika je obavljalo korektivnu rezidbu zasada. Inače, najviše radnika se angažuje u berbi jabuka, koja kreće već sredinom leta, a traje sve do zime. Berači su, kaže Đogić, još uvek domaći, ali i njih ima sve manje, od 60 do 160 u voćnjaku, a plaćeni su po učinku.
Naravno, svi zasadi su pokriveni mrežama, pa čak i devet hektara vinograda, sa 12 sorti stonog grožđa i tri hektara pljosnatih breskvi, čija je zemlja porekla Španija. Voćnjak ima puno zaštitne opreme koja pomaže i u borbi protiv štetočina, a čuli smo da su betonski stubovi domaće proizvodnje.
"Sa druge strane nastojali smo da uzmemo najbolje od proizvođača iz drugih zemalja, od Italije i Austrije u proizvodnji jabuka do Čilea i Belgije, kad se radi o trešnjama. Kad je u pitanju voće, svaka veća zemlja ima svoj način proizvodnje, u zavisnosti od podneblja i zemljišta. Mraza ima, a više pogađa zasade trešanja nego jabuka", kaže Đogić.
Na srpskom tržištu jabuka, sorta gala gubi trku, jer je u deset godina pala sa 65 na 40 odsto udela, a penju se polako neke druge sorte: idarer, zlatni delišes, pink lady, granny smith.
Na lokaciji voćnjaka kod Zaječara Delta Agrar nema hladnjaču, ali i ona je u planu, iako se radi o velikoj investiciji.
Foto prilog
Tagovi
Autor