Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Srpski aduti za EU
  • 27.10.2017. 12:00

Izvoziti prerađenu, a ne zamrznutu malinu

Godišnje izvezemo maline u vrednosti većoj od 200 miliona evra, a to je uglavnom zamrznutna malina. Devizni priliv bi se višestruko uvećao kada bi izvozili svežu i sušenu malinu, sokove, slatko, džemove, namaze, voćna punjenja, voćne jogurte i rakiju.

Foto: Božo Joković, Nemanja Bojičić, Đorđe Simović
  • 9.609
  • 424
  • 0

Sa valjanim razlogom je malina kod nas dobila nadimak "crveno zlato". Za višedecenijski napredak, voćari u zapadnoj Srbiji mogu, dobrim delom, da zahvale tom bobičastom voću. Podsećanja radi, prošle godine je, u odnosu na ukupan izvoz voća koji je iznosio 546,6 miliona €, malina učestvovala sa 42 % u ukupnoj vrednosti izvoza.

Međutim, oscilacija cene poslednjih godina, praćena sve učestalijim protestima malinara, ukazuje na to da u proizvodnom procesu nešto treba menjati.

Proizvodimo jeftiniju, zamrznutu malinu

U analizi postojećeg stanja prvo bi trebalo početi od valjane statistike. Prof. dr Nenad Magazin sa Poljoprivredog fakulteta u Novom Sadu kaže da je prema zvaničnoj statistici proizvodnja maline u Srbiji u rasponu od 60.000 pa skoro do 90.000 tona. Upoređujući ove podatke sa količinom izvezene maline, Magazin je sklon tvrdnji da godišnje proizvedemo od 80.000 do 100.000 tona.

Ni kada je reč o površinama nemamo precizne podatke. Iako je zvanična statistika popisala nešto više od 11.000 hektara, smatra se da su površine pod malinom veće od 16.000 hektara. On dodaje da kod nas dominiraju sorte namenjene zamrzavanju vilamet i miker sa 95%, dok ostatak, pre svega, čine dvorode sorte polka i polana. Tu Magazin vidi i osnovni problem našeg malinarstva:

Magazin: zamrznuti plodovi imaju nižu cenu

"Plodove dominantnih sorti zamrzavamo i kao cele plodove ili griz izvozimo. Znamo da zemlja, što je bogatija, beži od takve strategije. Takvi plodovi imaju kudikamo nižu cenu, nego oni namenjeni svežoj upotrebi. U zapadnoj Evropi nećete nigde naći vilamet i miker, pošto su tamo dominantne stone sorte. Prepustili su nam da mi za njih proizvodimo jeftiniji proizvod - zamrznutu malinu. Ta proizvodnja je kod njih isčezla, zato što imaju skupu radnu snagu".

Menjati tehnologiju proizvodnje

Pitanje koje Magazin postavlja je - Ko će u budućnosti brati našu malinu? A budućnost je već stigla, pošto je taj problem već ove sezone bio evidentan.

"Mi već sad imamo problema sa obezbeđivanjem dovoljnog broja berača. Često i kada malinari hoće bolje da plate berače, ne mogu da ih obezbede. Moramo da menjamo strategiju. Ako hoćemo da zadržimo vilamet i da ga zamrzavamo, tehnologiju moramo prilagoditi mašinskoj berbi. Pretpostavka je prilagođavanje zasada mehanizovanoj berbi, odgovarajući nagib zasada kao i odgovarajuća površina na kojoj bi mehanizovana berba bila isplativa. Poljaci su sa drugim sortama, na većim površinama, uspeli da uvedu mehanizovanu berbu maline. Pitanje je kakva je perspektiva gajenja maline ako kao dominantnu sortu ostavimo vilamet, pošto je proizvodna cena relativno visoka, a prodajna zna izuzetno nisko da se spusti, kao što je to bio slučaj ove godine", kaže Magazin.

Predlaže da dugoročno moramo da razmišljamo o proizvodnji stonih sorti za upotrebu u svežem stanju sa kojima bi postigli veću cenu na tržištu. Njihova odlika, pored kvaliteta, trebalo bi da bude dobra trajnost. Tulamen, oktavija, glem empl, oton blis su stone sorte maline koje su već prisutne na našem tržištu, ali u manjem obimu.

Ovaj stručnjak kaže da bi proizvođači savremenom tehnologijom morali da povećaju proizvodnju po jedinici površine, a sa plasteničkom proizvodnjom maline svakako bi pronašli svoje mesto na tržištu.

Prehrambena industrija prepoznala malinu kao sirovinsku bazu

Nenad Magazin kaže da naša prehrambena industrija od maline pravi džemove, slatka, sladolede i druge proizvode. Ona će biti zainteresovana za otkup većih količina maline, pod uslovom da bude imala gde da plasira tu robu.

"Bio sam svedok u nekim velikim firmama, da se pakuje malina za lance supermarketa u zapadnoj Evropi, a da nigde ne piše da je to roba iz Srbije. Ako je već malina iz Srbije prepoznatljivog kvaliteta, na svetskom nivou je potrebno više uraditi na njenoj promociji, da to bude vidljivo i krajnjem potrošaču. Diverzifikacija proizvoda od maline može da pomogne poboljšanju njenog položaja na tržištu".

Zadrugari počinju sa preradom maline

Zemljoradnička zadruga "Agro eko voće" iz Arilja često se spominje kao školski primer kako bi trebalo da se organizuju proizvođači voća. Zadrugu su osnovali 2013. godine. Ona okuplja 137 zadrugara-kooperanata. A ukupne površine pod malinom su im do 80 hektara. Godišnje proizvedu 300 tona malina. Ove godine otvorili su i hladnjaču, a zalog su bila vlastita imanja.

Ariljci na Sajmu etno hrane i pića u Beogradu

Ovu grupu uspešnih, vrednih ljudi predvodi preduzimljivi direktor Božo Joković. Nije im lako, pošto investicioni kredit na pet godina moraju da vraćaju u uslovima niske cene maline. Izlaz vide u proizvodima sa dodatom vrednošću.

"Počećemo da proizvodimo kompot, sok i džemove od maline, kao i od ostalog voća. Povećaćemo površine i pod jagodom i kupinom, tako da ćemo imati kompletnu sirovinsku bazu za preradu. Objekti za preradu postoje, ali sada bi trebalo da obezbedimo opremu za preradu koja je veoma skupa", objašnjava Joković.

Ariljska malina za izvoz čeka međunarodni sertifikat

Ariljska malina je proizvod za zaštićenim geografskim poreklom. Članovi zadruge će težiti da dobiju sertifikat međunarodnog karaktera, kako bi malinu lakše izvozili. Kada je reč o plasmanu sveže maline, Joković kaže da su ove godine najviše prodali u Beogradu i izvezli u Austriju. Planirani izvoz za Dubaji preko Crne Gore, nažalost, nije realizovan. Pre svega zbog elementarnih nepogoda. Sve ovo ukazuje da postoji značajna zainteresovanost za svežom malinom iz Ariljskog kraja, ali ...

"Generalno u proizvodnji maline vučemo pogrešne poteze. Velika šansa postoji za izvoz sveže maline iz Srbije. Naša sveža malina stiže kada je vakuum na tržištu. Španska i ostale mediteranske maline su prošle. Poljska nije stigla, a Čile je završio berbu. I umesto da tada izvozimo svežu malinu - šta radimo? Zamrzavamo je i izvozimo kada u Poljskoj stiže sveža malina za berbu. Moraćemo pristup da promenimo. Shvatajući značaj marketinga, naša zadruga će koristiti usluge konsultantske kuće kako bi ovaj problem prevazišli", priča Joković.

Liofilizovana (osušena) malina ima svog kupca

U selu Mirosaljci u opštini Arilje od 1992. godine posluje "Drenovac" d.o.o., porodična firma koja se bavi otkupom, preradom i prodajom duboko zamrznutog i sušenog liofilizovanog voća: maline, kupine, šljive, jagode i drugih voćnih vrsta. Posluju sa 100 voćara, dok im je ukupan kapacitet skladištenja preko 1000 t. Od 2012. godine počeli su da voće suše - liofilizacijom. Najčešće liofilizuju: malinu, jagodu, kupinu, borovnicu, višnju, kajsiju, jabuku, aroniju i crvenu ribizlu.

Šta je liofilizacija?

U postupku liofilizacije voće se prvo zamrzava od -50°C do -60°C, a zatim se vlaga uklanja pomoću vakuumskog sistema u komori, što može da potraje i do 40 sati. U toku procesa, led sublimacijom prelazi u vodenu paru. Liofilizovana malina ima ukus, miris, oblik i formu tako da izgleda kao sveža. Lako može da se čuva na sobnoj temperaturi i pogodna je za transport, jer je izuzetno lagana.

Menadžer za kvalitet i bezbednost proizvoda u firmi "Drenovac" d.o.o. Nemanja Bojičić kaže da je nakon dugogodišnjeg ispitivanja liofilizovana malina pokazala najbolje rezultate po svim senzornim osobinama:

Selekcija maline u firmi "Drenovac"

"Preporuka je da jedemo sveže voće. Ako to nismo u prilici, što je slučaj van sezone, najbolje je da ga koznumiramo liofiziranog. U gotovom proizvodu nemamo dodatog šećera, niti bilo kakvih aditiva. Procesom liofilizacije izbegnuta je kontaminacija proizvoda, jer većina bakterija i plesni ne mogu da prežive ovaj proces, pošto je izolovano 97% vlage. Liofilizovano voće je najbolje konzumirati direktno iz pakovanja ali je i odličan dodatak za ovsene kaše, musli, med, čajeve kao i mnoge druge proizvode".

Osnovni nedostatak liofilizacije je skup proizvodni proces. Neophodno je veliko ulaganje u opremu. Ona je veoma kompleksna i sastoji se iz nekoliko sistema. U procesu liofilizacije troši se puno energije. Troškove na kraju snosi krajnji potrošač, što liofilizaciju čini veoma skupim procesom u odnosu na ostale načine konzerviranja ili zamrzavanja voća.

Bojičić kaže da se liofiliziranu malina na tržištu prodaje po ceni od 30 € po kilogramu. Od godišnje proizvodnje od 15 tona polovina završi na domaćem tržištu, a druga polovina se izveze.

U firmi "Drenovac" d.o.o u poslednje vreme liofilizovano voće čokoladiraju najfinijom visokokvaltetnom belgijskom čokoladom.

Unaprediti tehnologiju proizvodnje i prerade

Ako je verovati Republičkom zavodu za statistiku prosečnim prinosom maline kod nas je 5,6 t/ha što ukazuje da puno prostora ima za unapređenje obima proizvodnje, kao i kvaliteta samih plodova. Podaci sa terena ukazuju da umesto da smo intenzifikacijom podizanja zasada podigli proizvodnju - mi smo je smanjili. Dobrim delom za to je kriv nekvalitetan sadni materijal, koji je obezbeđen iz proizvodnih zasada. Obaranju ovogodišnje cene maline svakako su kumovale prelazne zalihe, koje su procenjivane na 25.000 do 40.000 t.

Ko nam je konkurencija u svetu?

Trend velike ponude maline na svetskom tržištu iz Poljske sa 150.000 t, Čilea sa 55.000 t, Bugarske sa 30.000 t, ali i sa novih područja Ukrajine, Meksika, Bosne i Hercegovine i Mađarske se nastavlja, što ozbiljno remeti potražnju za srpskom malinom.

U 2016. godini izvezli smo 89.346 tona maline, u vrednosti od 229,7 miliona €, odnosno za 9% manje u odnosu na vrednost izvoza iz 2015. godine. Malina se pretežno izvozi u zamrznutom stanju, pri čemu su se najveće količine izvezle u zemlje Evropske Unije - Nemačku, Francusku, Holandiju, Belgiju, Veliku Britaniju, Austriju, Italiju i druge, kao i SAD.

Lane smo uvezli 5.088 t maline, u vrednosti uvoza od 12,2 miliona €, pretežno iz Bosne i Hercegovine.

Izvoz sveže maline iz Srbije ima uzlazni trend, ali su količine daleko ispod poljskih, gde su u većoj meri zastupljene dvorodne sorte koje su van sezone visoko cenovno konkurentne sa čileanskom malinom.

Imajući u vidu da je malina među tri izvozna poljoprivredna proizvoda, trebalo bi uraditi naučno-stručna ispitivanja sorti i klonova, unaprediti proizvodnju sertifikovanog sadnog materijala i samu tehnologiju proizvodnje. Ali i prerade. Da više ne izvozimo sirovinu, već gotov proizvod. Intenzivnija prerada ovog voća i plasman gotovih proizvoda na strana tržišta u mnogome bi bili korisniji po proizvođače, ali i po srpsku ekonomiju.

Proizvodi od maline

Pretočena u sokove, prerađena u slatko, džemove, namaze, voćna punjenja, voćne jogurte i rakiju, srpska malina bi bila dosta cenjenija i znatno skuplja na svetskom tržištu. Ovi i drugi vidovi prerade maline svakako bi uticali da se dodatno angažuju preradni kapaciteti u Srbiji, a samim tim i uposli nova radna snaga.

Foto: Božo Joković, Nemanja Bojičić, Đorđe Simović

"ZPP i Srpski aduti, (R)Evolucija poljoprivrede" projekat sufinansiran iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


Povezana biljna vrsta

Malina

Malina

Sinonim: - | Engleski naziv: Raspberry | Latinski naziv: Rubus idaeus L.

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah posle sadnje, a punu rodnost dostiže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta godišnje. Živi u... Više [+]

Foto prilog


Tagovi

Božo Joković Nemanja Bojičić Nenad Magazin Malina Izvoz Sokovi Džem Slatko Rakija Sušena malina Drenovac


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."


Partner