Dva faktora utiču na kvalitet ploda i visok prinos jagoda

Jagoda je kraljica među voćkama. To je prvo voće koje ubiremo i konzumiramo. Kako brzo plodonosi, a upotreba pesticida i hranjiva je neminovna, treba biti oprezan kod koga kupujemo jagodu. U posljednje vrijeme sve više se gaji u plasteniku, odnosno u zaštićenom prostoru. Ovakav vid proizvodnje daje mnogo veću sigurnost proizvođaču imajući u vidu često nepredvidivo i promjenjivo vrijeme tokom proljeća.

Poznato je da je jagoda veoma osjetljiva voćna vrsta na biljne bolesti naročito na sivu trulež plodova čiji je uzročnik gljivica Botrytis cinera, zatim na Phytophora fragarie trulež korijena jagode te na pepelnicu čiji je uzročnik Sphaerotheca macularis ili S. aphanis. Razvoju ovih oboljenja pogoduje vlažno vrijeme kakvo dominira u proljeće pa nakada i pored adekvatne i redovne zaštite proizvođač "ostane kratkih rukava" naročito ako u vrijeme berbe, odnosno sazrijevanja ploda, nastupi kišni period.

Iz tog razloga veliku opravdanost ima uzgoj jagode u zatvorenom, odnosno zaštićenom prostoru. Osim toga ovaj vid proizvodnje omogućava proizvođaču raniji plasman svježe jagode na tržište te garantuje visoku cijenu što sve na kraju donosi veći profit. Prosječna cijena u tom periodu je oko 6,00 KM, a pretpostavlja se da će cijena rane jagode, ove godine, biti i veća s obzirom na poskupljenje repromaterijala.

Atraktivna i profitabilna

Jagoda je uvijek atraktivna i profitabilna voćna vrsta pa se mnogi okušaju u njenoj proizvodnji koja uz malo truda i nije mnogo komplikovana. Pravilno navodnjavanje i izbalansirana ishrana hranjiva dva su glavna faktora koja utiču na kvalitet ploda i visok prinos. Ova kultura ne trpi velike količine azotnih đubriva.

U slučaju pretjerane ishrane s ovim elementom biljke imaju bujniju lisnu masu, ali malo roda, takve biljke s viškom azota su sklone obolijevanju. Ovoj kaliofilnoj voćnoj vrsti pogoduje ishrana s nešto više kalijuma koji joj daje čvrstoću, sjaj i bolji ukus ploda.

U plasteniku se gaji na uzdignutim gredicama na crnoj malč foliji ili tkanoj podlozi s promjerom rupa 30x30 na cik-cak, ako je osvijetljenost dobra može i na nešto gušćoj sadnji. U zimskom periodu rane i srednje rane sorte je potrebno prekrivati debljom agrofolijom jer jagoda izmrzne na -12 stepeni Celzijusa, a u ljetnjem je potrebno zasjenjivanje plastenika.

Dominantna sorta Clery

Kod nas je dominantna sorta Clery koja je nešto otpornija na bolesti. Preporuka je sadnju vršiti od polovine jula do polovine avgusta. Treba saditi isključivo ispitane frigo živiće (sadnice), a prvi plodovi se ubiru već nakon dva mjeseca, u jesen. Nakon toga jagodu treba pripremiti za prezimljavanje. U proljeće se bere drugi rod nakon čega se preporučuje da se sadnice obnove, zamjene novim.

Mladi voćar, Avdo Ahmetović, iz Šatorovića kod Brčkog, poznatog voćarskog kraja. uzgaja šljivu na oko 100 duluma, trešnju na 15 duluma i višnju na 40 duluma. Njegovi preci su se bavili voćarstvom unazad 50-tak godina, tako da je i on nastavio tradiciju. Kako su godišnja doba postala nepredvidiva, posljednje tri godine konstantno mraz i grad uništavaju voće, odlučio  je proizvoditi i jagode u plasteniku.

"Prvenstveno sam se odlučio zbog toga što se radi o proizvodnji u zaštićenom gdje se uslovi mogu kontrolisati za razliku od proizvodnje pod otvorenim nebom. U Brčko distriktu imamo dobar poticaj na jagodu u zatvorenom tako da je i to bio jedan od razloga te naravno dobra cijena rane jagode i kvalitetan rod kao i sam profit, bili su ključni da se prije tri godine počnem baviti proizvodnjom ove voćne vrste. Problema s plasmanom nemam sve uspijem prodati", rekao nam je mladi Ahmetović.

Uzgoj jagoda: Kako do većeg uroda?

U početku je ovaj voćar krenuo oprezno sa dva duluma da bi proizvodnju proširio na 4 duluma koliko trenutno ima. Naljeto planira proširiti proizvodnju sa još 2 do 3 duluma. Sorta koja dominira njegovim plastenicima je Clery jer je, kako kaže, pogodna za transport i najranije pristiže na tržište, a i ukusna je. Nešto ima i sorte  Alegro, čisto da ekperimentiše i njen kvalitet i prinos.

Olujni vjetar i nevrijeme koje je prošlog vikenda zahvatilo regiju u njegovom selu mnoge plastenike je otkrilo i pokidalo foliju te time nanijelo ogromnu štetu proizvođačima. Međutim, Avdo tvrdi njemu je na svu sreću samo s dva plastenika raskrivena folija, ali je uspio vratiti.