Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćarstvo
  • 05.08.2016. 08:00

Drijen - zaboravljeno voće, ali i ekonomski resurs

Ovo listopadno drvo ili grm ima dekorativnu ulogu, no plodovi imaju veliku ljekovitu i prehrambenu vrijednost.

Foto: pixabay.com
  • 2.162
  • 495
  • 0

Drijen (Cornus mas), pripada u porodicu Cornaceae ili drijenovke. Poznat je još pod nazivima drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenić, drenjula, drinika, drinovina, rumeni dren, šupaljka. Samoniklo rastu vrste Cornus mas i Cornus sangunea, a primjećen je i Cornus hungarica.

Vrsta Cornus alba raste u gradskim sredinama. Iako za sada ne postoji intenzivan nasad drijena, na tržištu se nalazi širok spektar različitih proizvoda i prerađevina dobivenih iz ploda drijena.

Samonikli grm koji raste svuda

Drijen je listopadni grm ili niže drvo visine do 6 m zaobljene i guste krošnje. Mlade grančice su zeleno smeđe boje i blago dlakave. Listovi su jajasti i nasuprotni s dugim izvučenim vrhovima. Cvjetovi drijena su žute boje, te se pojavljuju prije listanja, sakupljeni u štitaste cvatove. Drijen cvjeta u veljači i ožujku.

Može rasti svuda, ali je najviše zastupljen na suhim i sunčanim te kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma u zajednici s drugim grmljem i šibljem. Drijen može biti rasprostranjen i na 1.300 m nadmorske visine. Plod je dugoljasta koštunica crvene boje ugodnog kiselkastog okusa, a dozrijeva početkom jeseni. Bere se zreli plod i kora drveta, te se suši na suncu ili umjerenoj toplini.

Prinos samoniklog drijena u prirodi je oko 10 kg po biljci, no suvremenim istraživanjima u oplemenjivanju i selekciji, stvoreni su kultivari drijena čiji je prinos od 20 do 50 kg po biljci. Na površini od jednog hektra uz 750 do 2.400 biljaka, to je oko 20.000 do 25.000 t/ha. Vrlo je otporan na bolesti i štetnike pa je idealan za ekološki uzgoj.

Idealan za eko uzgoj i daje obilne prinose

Razmnožavanje je najuspješnije kalemljenjem na spavajući pupoljak krajem srpnja i početkom kolovoza. Moguće je razmnožavati i položenicama kada pupoljci nabubre, što je krajem marta i početkom aprila, ali i tijekom jeseni.

Drijen ima veliku hortikulturnu ulogu zbog svog zanimljivog izgleda traje kroz više sezona u godini. Već u kasnu zimu i rano proljeće (od februara do aprila), drijen će početi cvjetati ranije od ostalih biljaka, te će njegovi zlatnožuti cvjetovi pružati očaravajuću atmosferu. Krajem ljeta i početkom jeseni na mjestu cvjetova nalaze zreli crveni plodovi, koji imaju i ukrasnu vrijednost.

Jesenska boja listova nije posebno zanimljiva. Drijen se može saditi samostalno, u skupinama, kao zaštita od vjetra, živica, za spriječavanje erozije te kao međa između imanja. Zbog izrazite adaptibilnosti i nezahtjevnim potrebama za rast, na manjim površinama vrste Cornus mogu postati invazivne, tako da je potrebno obratiti pozornost na njegovo širenje.

Ulje, zamjena za kavu i čaj od drijena

Plod i kora se piju kao čaj, kao lijek protiv bolesti crijeva i groznice, protiv proljeva. Od zrelih plodova priprema se ukusan pekmez, voćni sok i vino. Od plodova drijena peče se rakija. Od sjemenki drijena može se dobiti vrlo mala količina jestivog ulja. Pržene, a zatim i mljevene sjemenke mogu se koristiti kao zamjena za kavu.

U svijetu se trenutno pokušava popularizirati upotreba i konuzmacija drijena zbog njegovog povoljnog utjecaja na zdravlje i visoke prehrambene vrijednosti. Plodovi drijena sadrže veliku količinu antioksidansa koji stvaraju zaštitu protiv štetnih slobodnih radikala. Oni su povezani s nižom učestalosti i razini smrtnosti uzrokovanih tumorima i srčanim bolestima. Antocijani iz plodova imaju antioksidacijska i protuupalna svojstva. Drijen još sadrži i šećere, sluzi, organske kiseline, pektine. Vrlo je bogat izvor vitamina C, te ovisno o genotipu i podrijetlu, može sadržavati i do dva puta veću količinu u odnosu na plod naranče.

Bogat izvor zdravlja

Za pripremu džema od drijena potrebno je: 2 kg plodova drijena, 0.5 kg šećera. Zrele plodove drijena oprati te staviti u široku posudu i zagrijavati na laganoj vatri dok ne omekšaju i odvajaju od koštice. Dobivenu masu propasirati, a zatim pomiješati sa šećerom. Kuhati uz neprekidno mješanje do poželjne gustoće. Čiste staklenke zagrijati te u njih usipati još vrući džem. Neka odstoji jedan dan, a drugi dan zatvoriti dvostrukim celofanom.

Sok od drijena priprema se od 1 kg plodova drijena, 200 g šećera i 0.5 dcl vode. Plodove drijena oprati i očistiti, preliti vodom te zagrijavati na laganoj vatri. Kuhati još nekoliko minuta nakon što zavriju, a onda propasirati, dodati šećer i ponovno nastaviti kuhati. U zagrijane boce uliti vrući sok, začepiti, umotati u krpe i ostaviti da se ohladi.

Džem od drijena kao lijek za probavne probleme priprema se od jednake količine plodova drijena i šećera. Smjesu je potrebno kuhati uz neprekidno miješanje 2 sata drvenom žlicom te uliti u zagrijane tegle.

Drvo drijena zbog svoje tvrde i teške građe može poslužiti u razne namjene. Može se iskoristiti za izradu ljestava, dijelove za alat i ostale proizvode načinjene od drva. Zbog svog ranog cvjetanja je odlična paša za pčele koje već tad polako počinju izlaziti na otvoreno.

Foto: pixabay.com


Tagovi

Vitamin C Drijen Hortikulturna uloga Antioskidans


Autorica

Martina Režek

Više [+]

Magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem usavršavanja na području znanosti u poljoprivredi.