Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nasadi drijena
  • 14.01.2021. 09:30

Drijen: Perspektivna vrsta za intenzivni voćarski uzgoj u BiH

Svi klimatski i geografski areali Bosne i Hercegovine pogodni su za ugoj ove voćne vrste. Po uzoru na općinu Drvar, možda se i u drugim područjima pokrenu slične proizvodnje i tako dodatno ojača domaći agrar i stvore nove vrijednosti.

Foto: Bekir Dolić
  • 3.312
  • 1.627
  • 2

Globalno nametnuti trendovi voćarske proizvodnje, ljudska pohlepa, navike u psihologiji konzumentizma i slične pojave, učinili su nekolicinu vrsta izuzetno dominantnim dok su neke druge ipak potisnute po strani.

Uglavnom, susrećemo ljude koji pod uspješnim intenzivnim uzgojem smatraju samo voće poput jabuke, kruške, šljive, breskve, trešnje. Zadnjih pet godina postaje popularna plantažna proizvodnja jezgrastih vrsta u Bosni i Hercegovini, posebno lijeske, oraha i, gdje je moguć, kesten.

Sama potražnja na tržištu je subliminarnim marketingom pod "napadom" marketinških medija i agencija, gdje najčešće susrećemo propagandne programe punih sadržaja u kojima, kada se pojavi riječ voće, misli se na nekoliko gore navedenih kultura, koje ujedno u svijetu i procentualno dominiraju.

Nakon jezgrastih, dolaze ostale manje istražene vrste

Jezgrasto voće je atraktivno, te ekonomski isplativ poduhvat. Kesten, lijeska i orah mogu se gajiti od toplih mediteranskih predjela do brdskoplaninskih područja. Osim kestena, ove vrste proizvode se i na vrlo različitim tipovima zemljišta, u raznim rejonima i bonitetnim klasama tla. Međutim, iako je to u ovom trenutku manje moguće, šta ako dođe do zasićenja tržišta (stvarnog ili imaginarog) ovim sirovinama?! Čemu se okrenuti, a biti inovativan, prepoznatljiv i uspješan ?

Podizanje plantaže kestena i uvjeti za uspješan uzgoj u BiH

Prateći tok dešavanja izrade naučnih radova iz oblasti voćarstva, može se zaključiti da su stručnjaci u BiH, nakon što su uradili gomile radova na jabučastom i koštičavom voću, okrenuli se istraživanjima u oblasti jezgrastih vrsta. Treba napomenuti da su predmeti istraživanja pola decenije bili najviše skupine iz jagodičastog jer je tada bila aktuelna ekspanzija podizanja njihovih nasada, a čiji uzgoj su pratile i dosta visoke, te povoljne po uzgajivača, otkupne cijene. Nakon turbulencija na tržištu, stvorio se prazan prostor kojeg su popunile skupine iz jezgrastog voća.

Novi klijenti, koji se nisu oprobali u voćarstvu, htjeli su svoje zapuštene parcele pretvoriti u rentabilne zasade kako ne bi bespotrebno godišnje toliko novca davali za košnje i čišćenje, a nikakve koristi od toga. Ovdje su spletom okolnosti jezgraste kulture, našle svoje mjesto te se i danas održavaju na tom trendu.

Vratimo se na temu naučnika voćarskog sektora. Odrađene su razne studije prateći stabla lješnjaka, oraha i kestena. Crpeći kreativnost istraživanja ovih vrsta, naučnici su se okrenuli istraživanju onih nedovoljno istraženih i naučno objašnjenih stavnovništvu Bosne i Hercegovine. Ovdje su svoje mjesto našli dud, mušmule, oskoruše, te drijen.

Botanika, rasprostranjenost drijena i istraživanja u BiH

Drijen (Cornus mas) je vrsta cvjetnica u porodici Cornaceae iz južne Evrope i jugozapadne Azije. Poznat je pod nazivima drenina, bijela svibovina, rumeni dren, drenjula, drin, drinika, drinovina, drenić. Riječ je o srednjem do velikom listopadnom grmlju ili malom drvetu koje raste 5 - 10m u visinu.

Opći areal rasprostranjenosti obuhvata područje srednje i južne Evrope, Malu Aziju, Kavkaz, Krim i jugozapadni Iran. Njegove prirodne sjeverne granice su Belgija i Njemačka. U našoj zemlji postoje mnoga nalazišta gdje ova voćkarica raste kao samoniklo drvo ili grm. Najveće populacije drijena u BiH nalaze se u općini Drvar, u Kantonu 10. Na području USK vršena su pomološka istraživanja ove vrste, gdje je vodeći autor stručnih radova bila redovna profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću, prof.dr. Azra Skender, vrsni stručnjak iz oblasti voćarstva kod nas.

Stvoreni su kultivari čija se rodnost kreće od 20 do 50 kg po biljci. Kada je u pitanju prinos samoniklog, on se u prirodi kreće oko 10kg po biljci.

Zanimljivost uzgoja protiče iz mogućnosti njegovog gajenja bez primjene hemijskih metoda zaštite (pesticida).

Uvjeti za uspješan plantažni uzgoj

Voli krečnjačka tla, a često se može naći i na kamenitim područjima poput hercegovačkog krša. Dobro se prilagođava i na siromašnija zemljišta, a dokaz tome je uspješno egzistiranje na lokalitetima lošijeg kvaliteta, raznim nepristupačnim područjima, zapuštenim zemljištima gdje uspješno i obilno plodonosi.

Ne odgovaraju mu pjeskovita i močvarna staništa. Treba odabrati rahlo i humusno zemljište, kao i kod većine drugog voća. Potrebno je osigurati dobru dreniranost terena i izbjegavati kiselo tlo jer ono utječe na kvalitetu plodova.

Umjerena klima u kontinentalnom dijelu BiH optimalna je za njegov uzgoj. Dobro uspijeva na staništima koja su relativno topla i suha i gdje nema kasnih mrazeva zbog rane cvatnje. Poznato je da je drijen kultura koja iz voćarske skupine prva cvjeta na našim područjima.

Otporan je na niske temperature do -30°C, ali ne podnosi proljetne mrazeve koji mogu uništiti cijeli urod. Ne odgovaraju mu visine pa raste do maksimalno 1.500m nadmorske visine.

Umjerena klima u kontinetalnoj BiH je optimalna za drijen

Najbolji način proizvodnje je kalemljenje i za to se najčešće odabire srodna vrsta iz porodice drjenovki ili neka od podvrsta.

Tako se obogaćuju vrste i lakše se gaje kultivari. To je najsigurniji način za uzgoj kvalitetnih plodova. Biljke se kaleme na dvogodišnje sadnice ili ožiljene reznice koje nemaju veliki potencijal za davanjem plodova. Kalemiti se može okuliranjem u korijenov vrat na otvorenom ili običnim spajanjem i zarezom za uzgoj u zatvorenom. Jako je važno da se mjesto kalemljenja zaštiti krpom ili obloži voćarskim voskom kako bi se primio i nastavio rast.

Kao i kod drugog voća, daje se prednost jesenjoj sadnji. Struka nalaže uvijek uzorkovanje i analizu zemljišta kako bi imali uvid u hemijske parametre i koliko kojih gnojiva treba dodati prilikom osnovne obrade, pri podizanju nasada.

Preporuke su vršenje dubljeg oranja - drljanje zemlje, kopanje rupa dimenzija minimalno 60x60 cm. Nakon toga, u dno rupe aplicira se 0,5-1 kg mineralnog gnojiva koje se koristilo i pri osnovnoj gnojidbi čija norma je utvrđena rezultatima analize zemljišta, te oko 20cm³ stajnjaka. Naspe se manji sloj zemlje da hranjiva ne isparavaju pod utjecajem atmosferalija i treba da odstoji 20-30 dana do sadnje. Tom prilikom držati se osnovnih agronomskih pravila.

Gnojidba drijena ne treba biti preobilna. U proljeće se u dva navrata vrši aplikacija đubriva na bazi azota. U kontinentalnim uvjetima uzgoja prvi put u mjesecu aprilu, a drugi put u maju. Treća prihrana vrši se 2-3 mjeseca nakon prve proljetne gnojidbe (plod u fazi intenzivnog porasta) i to hranjivima na bazi kalija. Poželjna je i folijarna prihrana u toku vegetacije, na bazi amino i huminskih kiselina sa esencijalnim mikroelementima, ali i makroelementima, ako su potrebni, a ne sadrže ih osnovna đubriva. Treba napomenuti pH tla jer ako je ona alkalna, onda koristiti gnojiva kisele reakcije.

Uzgojni oblici mogu se formirati kao kotlasta kruna, ali i kao vitko vreteno. Oni su pokazatelji da se ova vrsta može gajiti u najčešće zastupljenim ugojnim oblicima u voćarstvu. U nekim zemljama drijen se uspješno formira u obliku kordunica te tako popuni prazne prostore uz zidove kuća i u okućnicama te dodatno daje dimenziju dekorativnosti okućnicama.

Teži razvoju više vođica niskog rasta. Koji god uzgojni oblik da odaberemo, potrebno je paziti na dobar raspored grana, bez zasjenjivanja. U zimskoj rezidbi obavezno je dobro prorijediti krošnju. Na orezanim mjestima razviju se novi vegetativni porasti koji su jako dugi i vitki. Oni se ovom prilikom mogu skratiti na dužinu na koju želimo. Nakon tri godine iz vegetativnog porasta razvije se značajan broj cvjetova i na tim mjestima je uspješna plodnost. Zimsko orezivanje treba obaviti prije cvjetanja, u kontinentalnim uvjetima najkasnije do sredine februara. Izbjegavati izvođenje ove agrotehničke mjere pri temperaturama ispod 5°C. Nakon prvih 5-6 godina početi orezivanje radi podmlađivanja rodnog drveta.

Plodovi su trpkog okusa pa ih treba brati kad su potpuno zreli i kad poprime tamno crvenu boju. Berbu obaviti prije nego drijen počne otpadati sa stabla jer je mekan i oštećuju se te dodatno prlja pri padu, a najčešće i uništava prilikom udara o tlo. Branje se obavlja ručno.

Značaj, smisao i mogućnost intenzivnog uzgoja kod nas

U velikom broju članaka na AgroKlubu autori su ukazivali na problematiku zapuštenih zemljišta u Bosni i Hercegovini zbog različitih razloga. Ovakva tla, preporukom struke, postaju intenzivni voćnjaci, čiji se urod može unovčiti. Kako zapuštanje dovodi do pojave invazivnih štetnih korova, a time i loše iskoristive biomase, stanovništvo se odlučuje na sadnju voćnjaka i rješavanje ovog problema podizanjem trajnih nasada voća.

Sadnice drijena su pristupačne i nisu skupe. Nema puno zahtjevnih poslova oko pripreme tla za proizvodnju. Potrebno je, kao i kod drugog voća, obavljati redovne agrotehničke i pomotehničke mjere te zadovoljiti njegove oskudne potrebe u ishrani.

Rezidba nije zahtjevan posao i uspješno se formira neki od učestalih uzgojnih oblika. Berba je, možda, najzahtjevnija aktivnost, ali, kada su plodovi skoro sazrijeli, vrlo lako se beru jer se peteljka lagano odvaja od grana (ili plod od peteljke).

Idealan je za iskorištavanje zapuštenih parcela. Kao sirovina je skup. Kilogram je skuplji u odnosu na većinu drugih voćnih vrsta koje se proizvedu u našem kraju. Prerađevine su jedne od najskupljih na tržištu poput đemova i marmelada. Sokovi i sirupi imaju svoju široku potrošnju. Ima posebnu aromu što ga čini atraktivnim i u samoj tehnologiji proizvodnje. Svojim specifičnim fizičko hemijskim svojstvima može poslužiti i kao baza za cijeđene sokove još nekih vrsta.

Kotlasta kruna ili vitko vreteno kao uzgojni oblici

Zanimljivi proizvodi još su likeri i rakija od drijena. U općini Drvar nalazimo jednu od najkvalitetnijih, a to je upravo rakija od drenjka.

Plod i kora piju se kao čaj, lijek protiv bolesti crijeva i groznice, kao i protiv proljeva. Od njegovih sjemenki može se dobiti vrlo mala količina jestivog ulja. Prženo, a zatim i mljeveno sjeme može se koristiti kao zamjena za kafu.

U posljednje vrijeme njegova terapeutska svojstva dobro su dokumentirana, te su nađena visoka antioksidativna i protuupalna svojstva s blagotvornim učinkom na kardiovaskularni, endokrini, gastrointestinalni i imunološki sistem.

Svi klimatski i geografski areali Bosne i Hercegovine pogodni su za njegov ugoj. Po uzoru na općinu Drvar, možda se i u drugim područjima pokrenu slične proizvodnje i tako dodatno ojača domaći agrar i stvore nove vrijednosti.


Tagovi

Uzgoj drijena Voćarska proizvodnja Jezgrasto voće Plantažni uzgoj Jagodičasto voće Kultivari drijena Kalemljenje Gnojidba drijena


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P