Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba voća
  • 23.01.2022. 12:00

Dominantan vrh smanjuje rod i ubrzava propadanje stabala

Dominacija vrha krošnje više je izražena na bujnim podlogama, a nakon nekoliko godina, može da dođe do sušenja donjih etaža krošnje, pa i cijelog stabla.

Foto: Bojan Kecman
  • 394
  • 107
  • 0

Kod jabučastog voća, prilikom rezidbe najvažnije je da se obrati pažnja na ravnomjernu osvijetljenost krošnje tokom vegetacije što se postiže rezidbom koja će da ostavi širu krošnju u donjim etažama, a što god se više ide ka vrhu, da se krošnja smanjuje. Jednostavno rečeno, da stablo ima oblik piramide.

Borba s bolestima i štetočinama

Ovakav vid rezidbe može da se primijeni i na koštičavom voću iako neke vrste odlično rađaju kada je uzgojni oblik kotlasta vaza (nema provodnice), kao što je npr. breskva.

Ostavljanjem šire krošnje u donjem dijelu stabla voćka će lakše da se izbori s bolestima, štetočinama, vjetrom, pa i snijegom koji, kada je vlažan, može da polomi grane. Također, lakše se apliciraju sredstva za zaštitu, a i kvalitet plodova je bolji.

Najavljeno zahlađenje pogodovaće breskvama i ostalom koštičavom voću

Šljiva na podlozi džanarike, koja je glavna podloga u našim zasadima, vrlo brzo prebacuje rodnost u gornje dijelove krošnje. Često se dešava da voćari ostavljaju veći broj skeletnih grana koje nose rod u gornjoj etaži pa svjetlost slabije prolazi u donju etažu zbog čega vremenom dolazi do sušenja grana, naseljavanja gljivica koje uzrokuju ne samo sušenje grana već i cijelog debla, odnosno, stabla. Džanarika je bujna podloga i mladari koji izrastu iz naročito jačih rezova, samo u jednoj godini, mogu da dostignu i više od dva metra.

Požegače i breskve

Dominacija vrha često se vidi u starim, zapuštenim, voćnjacima u kojima je posađena sorta savka, požegača. Zbog odsustva rezidbe, povremenog đubrenja stajnjakom, dolazi do nekontrolisanog rasta stabala koja znaju da budu visoka i po 15 metara, ali s rodnom zonom samo u gornjem dijelu stabla, dok su donje etaže uglavnom bez rodnih grana i sa suvom, ispucalom, korom.

Osim šljiva i breskva ima tu osobinu da brzo prebacuje rodnost u gornje dijelove krošnje zbog čega se često vide nakupine gljivica na deblu i u donjem dijelu krošnje. Zato se prilikom rezidbe ostavlja najviše 45 rodnih pupoljaka po stablu da bi plodovi bili krupniji, a stablo osvijetljeno. Pošto je većina sorti kalemljena na vinogradarsku breskvu vrijeme eksploatacije takvog voćnjaka proteže se na 15 do 20 godina. Svako sušenje stabala nakon treće godine razvoja veliki je gubitak za proizvođača.

Ravnoteža između gornjeg i donjeg dijela krošnje od velikog je značaja

Trešnja se najviše uzgaja na podlozi Gisela 5 slabo je bujna podloga i stablo rano prorodi. Ravnoteža između gornjeg i donjeg dijela krošnje od velikog je značaja jer se sadi više stabala po hektaru, a kraći je i razmak u redu.

Kruška na sijancu teška za rezidbu

Kod jabuka podloga M9 je slabo bujna i na njoj nije teško formirati uzgojni oblik vitko vreteno koji je najčešći oblik u zasadima i koji omogućava ravnomjernu raspodjelu svjetlosti u krošnji, kao i formiranje većeg broja rodnih pupoljaka. S druge strane MM 106 podloga, za sortu Greni smit, katastrofa je za rezače jer, iako je srednje bujna podloga, najviše je zastupljena u našim zasadima. Jakim rezovima u zimskoj rezidbi i još bez ljetnje rezidbe teško je održati dominaciju rasta u donjim i srednjim etažama.

Kod krušaka također bujne podloge predstavljaju problem u proizvodnji. Kruška na sijancu noćna je mora za rezače, pogotovo za sorte Junska ljepotica, Trevuška, Abate Fetel i Viljamovka. Ako se stabla redovno zasipaju NPK đubrivima i stajnjakom nema tog rezača koji može da spriječi izbijanje velikog broja mladara u gornjem dijelu stabla čak i u slučaju da rod, po stablu, bude 30 kilograma. S godinama doći će do formiranja kapa pri vrhu koji će da zasjene donji dio krošnje i prebace rod u gornje etaže. Ako je podloga dunja ovaj problem mnogo je lakši za rješavanje.

Rješenje u ljetnoj rezidbi

Ljetna rezidba ključ je za usporavanje bujnosti stabala nakon zimske rezidbe. Zašto ovo napominjem? Zbog uglavnom bujnih podloga na kojima je kalemljena većina sorti različitih voćnih vrsta, uz đubrenje voćaka stajnjakom i NPK đubrivima, kao i jaču rezidbu u zimskom periodu i folijarnu prihranu tokom ljeta, dolazi do divljanja lisne mase, odnosno, jakog rasta mladara.

Nekoliko jačih rezova u vrhu stabla dovodi do rasta

Ako se počne s ljetnom rezidbom već u junu, rast se usporava, a hranjiva odlaze na formiranje pupova za narednu godinu. Nekoliko jačih rezova u vrhu stabla dovodi do rasta i po nekoliko jačih mladara koji će da zasjene donji dio krošnje.

Ukoliko se u rezidbi pri vrhu ostave duže grane s rodnim pupovima, one će se saviti i također zasjeniti donji dio jer će formirati svojevrsni kišobran koji stvara sjenu i hlad za grane u donjim etažama. Zbog toga dolazi do slabijeg izbijanja grana, formiranja lisne mase i naposljetku, sušenja grana i grančica, a na kraju i cijelih stabala.

Dakle, zapamtite. Osvijetljenost krošnje, šira donja etaža i sprječavanje prebacivanja rodnosti iz donjih u gornje etaže pomoću ljetne rezidbe, ključ su za optimalan rast i razvoj stabala, a time i njegovu optimalnu rodnost.


Fotoprilog


Tagovi

Ljetnja rezidba Kape na vrhu stabala Sijanac M 9 podloga MM 106 Vinogradarska breskva Gisela 5 Savka Džanarika


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.