Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • selekcija borovnice
  • 02.06.2021. 10:20

Domaća borovnica zahtjeva duboka, plodna tla, a selekcijom utičite na rodnost i bujnost

Gajenje borovnice potaklo je selekcionare da izdvajaju kvalitetne klonove, koji će obezbijediti visoke prinose po jedinici površine i bolji kvalitet plodova od roditeljskih formi.

Foto: Depositphotos/Valentyn_Volkov (ilustracija)
  • 501
  • 198
  • 1

Borovnica (lat. Vaccinium ssp.) je poznata kao divlja voćna forma kojoj se nije poklanjalo dovoljno pažnje, a zbog njenih nutritivnih vrijednosti, kao i sadržaja željeza, vitamina C ali i drugih, koristi se iz divljih populacija, rasprostranjenih u različitim ekološkim uslovima.

Kao kultivisana vrsta gaji se u SAD-u od početka XX vijeka, a nekoliko klonova preneseno je u Evropu u vidu sorti.

Covilles je prvi u svijetu (1916.) počeo rad na oplemenjivanju ove voćke i stvorio je nekoliko sorti koje i danas čine osnovu materijala za oplemenjivanje, kao i za proizvodnju.

Voli hladnije areale i kisela tla

Rod Vacciniae vrlo je star i bio je prisutan u različitim geološkim epohama. Tako su dobijene različite forme koje za svoje uspijevanje traže tropske uslove. Od njih su stvorene vrste zimzelene borovnice a na drugoj strani razvili su se varijeteti koji podnose vrlo niske temperature i mogu uspijevati u hladnim područjima i na većim nadmorskim visinama.

U SAD-u je izdvojeno nekoliko vrsta Vaccinium ssp., karakterističnih osobina kao što su potpuna sterilnost ili mala rodnost, zatim i one visokoploidne, tetraploidne i heksaploidne. Gajene u Evropi zahtijevaju relativno hladne areale i kisela zemljišta. Sve kulturne sorte borovnice su hibridi Cyanococcus podroda.

Komercijalne sorte se svrstavaju u tri grupe:

  • Divlji niskožbunasti tipovi;
  • Kultivisani visokožbunasti tipovi, otporni na mraz;
  • Hibridi i klonovi dobijeni od takozvanih "zečijih" vrsta 

Niskožbunaste borovnice spadaju u komercijalnu grupu i imaju različite biološke i ekonomske vrijednosti tako da se tu razlikuju sorte čiji su plodovi kiseli i plave boje, krupnoće četiri do sedam milimetara u prečniku, visine stabla od 20-40cm u koje spada diploidna vrsta V. myrtilloides, a gaji se u čistom zasadu na većim otvorenim površinama.

Vodite računa i o oprašivačima

Domaća ili kako se popularno naziva, šećerasta borovnica (lat. V. angustifolium) ima plave, slatke plodove. Visina biljke je od pet do 40 cm, iziskuje duboko i plodno zemljište i triploidna je vrsta.

Niskožbunaste sorte, nepoznatih vrsta, slične su prethodno pomenutim, ali se od njih razlikuju po kratkim grančicama i malim cvjetovima. Diploidne su dok su sorte koje su proizašle od V. brittanii tetraploidne, crnih plodova.

U komercijalne sorte spadaju niskožbunaste borovnice (Foto: B. Kecman)

One i pored velike tehnološke i ekonomske vrijednosti, imaju malu količinu polena i sterilni plodnik, tako da prilikom podizanja čistih zasada treba voditi računa o oprašivačima ili saditi samo one somooplodne.

Visokožbunaste zahtijevaju duboka drenažna i kisela tla. Podnose izrazito niske temperature jer imaju duga zimska mirovanja. Razmnožavaju se reznicama i kalemljenjem.

Rabit borovnica je bujna i visoka biljka i predstavlja vrstu V. ashei, polimorfna je i heksaploidna. Obzirom da su prisutni geni drugih vrsta različitih osobina, sorte navedene grupe odlikuju se ekstremnom bujnošću, dugovječnošću i produktivnošću. Takođe imaju i određene nedostatke, poput sitnih bobica, potpuno kolorisanih, varijabilne konzistencije i pokožice. Zatim kasno sazrijevaju, teško se razmnožavaju i pretežno su autosterilne.

Klonska selekcija borovnice

Ova voćka je još uvijek mlada kultivisana vrsta i klonska selekcija kao metoda stvaranja novih sorti je od velikog značaja pa prilikom odabira treba obratiti pažnju na važnije osobine.

Krupnoća i oblik lista su važna svojstva klona jer veličina lisne površine i intenzitet zelene boje obezbjeđuju visoku bujnost i veću rodnost. Tamno zelena boja lista može da bude indikator veće rodnosti nego kod svijetlozelenih.

Ukoliko su cvjetovi krupniji, istovremeno imaju veće žlijezde nektara pa su kao takvi vrlo atraktivni za pčele.

Većina plodnih klonova počinje s plodonošenjem u drugoj ili već u provoj godini. Pošto postoje forme koje su već u prvoj sezoni obilno rodne, treba ih selekcijom izdvojiti, pod uslovom da zadovoljavaju ostale karakteristike, ali i to da njihova dugovječnost ne bude umanjena.

Pošto je za proizvodnju klonskog materijala neophodno vegetativno razmnožavanje, važno je da ima sposobnost ožiljavanja reznica.

Mehanizovana berba jedan je od važnih činilaca širenja i gajenja borovnice. Visokožbunaste forme su zato pogodnije, ali istovremeno bi trebalo da budu jače ukorijenjene kako bi se mogle koristiti mašine za berbu i za rezidbu.

Treba tražiti one sa relativno velikim vremenskim intervalom sazrijevanja i to od osam do 16 sedmica u jednom regionu gajenja, kako bi se stiglo obaviti branje bobica.

Traženiji su svijetliji plodovi

Istovremeno sazrijevanje voćke u klonu i jednom žbunu značajna je osobina naročito za mehanizovanu berbu, sa 80 do 90 procenata jednovremeno zrelih.

Veći broj vrsta za svoje uspijevanje zahtjeva kisela, rastresita tla, s visokim sadržajem organskih materija. Zbog toga treba tražiti određene klonove, adaptabilne i na druge tipove zemljišta ili vegetativno kompatibilne s drugim vrstama, koje bi poslužili kao podloga za određene tipove zemljišta.

Krupnoća bobica je bitna osobina jer ako su krupnije i mnogobrojnije po žbunu i rodnost im je veća.

Boja im se nalazi u pokožici i hipodermalnom sloju. Svijetli plodovi su atraktivniji i više traženi od tamnijih. Takođe se lakše beru mašinski od tamnih pa selekcijom treba tražiti odgovarajuće klonove.

Na šta obratiti pažnju kod selekcionisanja ? (Foto: S. T. Silajdžić)

Rodnost je vrlo važna osobina borovnice. Veliki broj vrsta i klonova imaju prosječno jednu cvast po lastaru. Selekcijom treba otkriti klonove s više cvasti po lastaru jer se većim brojem postiže maksimalna rodnost po jedinici površine.

Kvalitet ploda je kompleksna osobina i zavisi od sadržaja šećera, kiselosti, sočnosti i arome. Klonovi s većom količinom kiselina i bogatije arome su cjenjeniji i traženi tako da na njih treba selekcijom obratiti posebnu pažnju.

U poređenju s drugim voćnim vrstama, borovnica ima relativno veliki sadržaj željeza, vitamina A, srednju količinu proteina, ugljenih hidrata i kalcijuma, a manji udio fosfora. Svježi plodovi sadrže relativno veliku količinu vitamina C u vidu askorbinske i dehidroaskorbinske kiseline. Prema tome, selekcionisanjem treba izdvojiti klonove visoke kvalitetne vrijednosti u svim važnijim hemijskim sastojcima, a naročito u sadržaju vitamina C i mineralnih materija.

Smanjenje bujnosti inbridingom

U cilju stvaranja potomstva s kvalitetnim osobinama najveći progres je postignut hibridizacijom i selekcijom divljih populacija. One često imaju najvažnije osobine koje se transgresivno nasljeđuju. Tako su u toku četiri do pet generacija ukrštanja između roditelja s krupnim plodovima dobivene nove sorte, sa krupnijim plodovima nego što su kod roditeljskih parova prve generacije.

Inbriding je koršten radi stvaranja novih sorti s homozigotnim osobinama, kao i radi transmisije na potomstvo nekih pozitivnih osobina koje posjeduje majka. Veći broj visokožbunastih i rabitnih sorti nastale su djelimično inbridingom. Na takav način smanjuje se bujnost, a veći broj sjemenki je štur, abortivan i nema podobnost da klija.


Tagovi

Uzgoj borovnice Selekcionisanje borovnice Svjetliji plodovi Kultivisane sorte Visokožbunasta borvnica Domaća borovnica Komercijalne sorte


Autorica

Saima Trako-Silajdžić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, voćarstva i vinogradarstva. Najveći dio svog bogatog radnog staža provela je u oblasti hortikulture i rasadničarske proizvodnje ukrasnog bilja, sadnica voća i ljekovitih vrsta. Imala je uticaja i na agrarnu politiku u Bosni i Hercegovini, što je rezultiralo ekspanzijom, posebno u proizvodnji jagodastog voća.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić