Đani Benčić: Svjetska smo maslinarska sila, a ne možemo ponuditi stolne masline

"Kao osoba koja jako puno vremena provodi na terenu i u razgovoru s domaćim poljoprivrednicima od Istre do južne Dalmacije, sa sigurnošću mogu reći da u Hrvatskoj uz ekološku proizvodnju straha ne treba biti. Mi nikada nismo niti ćemo ikad moći konkurirati europskom ili čak svjetskom tržištu količinom proizvedenog, ali kvalitetom definitivno možemo", optimistično tvrdi prof.dr.sc. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dugogodišnji stručnjak iz područja maslinarstva i mediteranskog voćarstva.

Ističe kako ne da možemo konkurirati nego ih bez problema možemo i preteći jer su naša tla puno očuvanija i znatno čišća od raznih kemikalija koja su se u većini ostalih mediteranskih zemalja nekontrolirano koristila u potrazi upravo za što većom kvantitetom.

No, kaže kako su današnji kupci sve zahtjevniji te uz proizvod očekuju i priču o njegovu podrijetlu, podneblju, načinu uzgoja, tradiciji i slično. A upravo to, prema mišljenju profesora Benčića ima maslina. 

Veliki je potencijal u maslinarstvu

"Po pitanju tradicije uzgoja maslina, ali i kvalitete maslinovog ulja smo prava sila u svjetskim okvirima, a ulja nam još uvijek nedostaje obzirom na potražnju koja je znatno veća od proizvodnje. Kad su u pitanju konzervirani plodovi, proizvodnja nam je na vrlo niskim granama i do ploda u neprerađenom stanju je dosta teško doći", naglašava ovaj stručnjak dodajući da je to u jednu ruku potpuno razumljivo obzirom na kvalitetu naših ulja. No, podsjeća da turisti sve više žele kušati domaće, a da im mi kao zemlja maslinarstva nemamo za ponuditi svoje stolne masline. 

Smatra da bi one uzgojene na ekološki način sigurno postigle i zadovoljavajuću cijenu. "Turisti bi svojim domovima uz ulje kao uspomenu mogli ponijeti i plodove masline u nekim originalnim pakiranjima koja će pričati priču", kreativno razmišlja potkrijepivši svoju ideju time da je Istra već godinama najbolja svjetska regija kada je u pitanju kvaliteta ulja, a Dalmacija iz godine u godinu sve brže hvata taj korak te, kako kaže, cjelokupnu priču neprestano podiže na višu razinu.

Tomislav Duvnjak glavni "krivac" za uspjeh dalmatinskih maslinovih ulja u New Yorku

"Iznimno se i jedni i drugi trude i ono što je također jednako važno, slušaju struku", naglašava. 

Turisti ne pitaju za cijenu domaćeg svježeg voća

Osim masline, profesor Benčić smatra da je puno potencijala u agrumima, ali i u nekim kod nas, u većoj ili manjoj mjeri zaboravljenim voćnim kulturama. "Tu mislim na šipak, badem, rogač pa čak i smokve i breskve. Sve one imaju vrlo veliku tradiciju u našim primorskim krajevima i odlično uspijevaju, a po kvaliteti se niti jedan uvozni proizvod ne može uspoređivati s domaćim, pogotovo u neprerađenom stanju."

Pojašnjava, da bi jedna breskva stigla iz Turske ili smokva iz neke države sjeverne Afrike, mora biti ubrana prije faze optimalne zrelosti, a samim time takvi plodovi nemaju dovoljno ni soka ni šećera. "Upravo tu se krije najveća prilika naših voćara koji se ne planiraju baviti preradom svojih proizvoda", poručuje obrazloživši da također veliki dio turista traži svježe domaće voće. "Osobno sam svjedočio slučajevima kad turisti na području zadarske okolice nisu pitali za cijenu svježe domaće breskve. Bilo im je potpuno nebitno po kojoj cijeni se u tom trenutku prodavala u trgovačkim centrima i kakve je bila kvalitete."

Đani Benčić: Navodnjavanje nam je na niskoj razini

Pitamo ga, na što bi naši voćari trebali obratiti posebnu pozornost. Na prvo mjesto stavlja održavanje zdravlja tla unošenjem organske tvari, čime će ga obogatiti mikroorganizmima, ali i korištenje ekološki prihvatljivih zaštitnih sredstava. Nadalje kaže da je svakako veliki fokus potrebno staviti na preventivne mjere suzbijanja napada štetnika i utjecanja bolesti. 

"Najviše bih ipak htio izdvojiti navodnjavanje koje je kod nas općenito na vrlo niskoj razini, pogotovo u primorskom dijelu. Danas smo vrlo često svjedoci klimatskih promjena i ozbiljna poljoprivredna proizvodnja je bez navodnjavanja nezamisliva", konstatira dodajući da tu svakako valja istaknuti da postoje određene kulture poput masline koje nisu zahtjevne po pitanju potreba za vodom te ih je potrebno pomalo navodnjavati samo tijekom značajnijih suša i povišenih temperatura, čime se troškovi ne povećavaju onoliko koliko raste urod i sama njegova kvaliteta.

Koja je uloga države, zanima nas i, što bi trebala poduzeti za uspješniju poljoprivrednu proizvodnju na našem dijelu Jadrana. "Tri stvari - komasacija, rješavanje zemljišno-pravnih odnosa i davanje bespovratnih sredstava za pokretanje vlastitog posla. Naravno, ovo potonje ne šakom i kapom, nego uz određene uvjete kako bi se država osigurala", rezolutan je profesor Benčić uz zaključak kako bi država puno više trebala izlaziti u susret mladim i ambicioznom poljoprivrednicima koji žele ostati u našim ruralnim krajevima koji sve više izumiru.