Da li se vraća popularnost aronije: Kako se uzgaja?

Aronija je voćna vrsta koja je posljednjih godina postala sve popularnija i u našem regionu. U pojedinim atarima zasađene su značajne površine pod ovom biljnom vrstom koja izuzetno dobro podnosi niske temperature, čak i do minus 40 stepeni, a nije previše zahtjevna za gajenje. Ovo je vrijeme kada mogu da se podižu i novi zasadi ove voćne vrste, kaže Sanda Klještanović.

"Najbolje je saditi u jesen, mada sadnja može da traje do početka proljeća, odnosno do aprila. Preporuka proizvođačima je da za podizanje novih zasada  koristite dvogodišnje sadnice. One bi trebalo da imaju dobro razvijen korijenov sistem kao i tri do pet izdanaka. Ono što uzgajivači aronije treba da znaju je da međuredni razmak prilikom sadnje treba da bude tri do četiri metra kao i od 1,5 do dva metra u redu, a sadnja se obavlja u jame dubine 20 cm i prečnika 30 cm", kaže Klještanovićeva.

Primijeniti đubrivo sa većim udjelom kalijuma i fosfora

Preporuka proizvođačima je i da zasade aronije podižu na parcelama koje imaju dosta svjetlosti, a svakako da prije sadnje obave i agrohemijsku analizu zemljišta.

"Inače ona može da se uzgaja na siromašnim, pjeskovitim i vlažnijim zemljištima. Najbolji rezultati se postižu ukoliko se gaji na plodnom tlu, blago kiselom, a ono što je važno je izbjegavati sadnju na pretjerano zbijenim i suhim zemljištima."

Kod podizanja zasada aronije, baš kao i kod drugih voćnih vrsta grešaka ne smije biti, jer su u pitanju višegodišnji zasadi, tako da je prije sadnje potrebno obaviti meliorativno đubrenje pri čemu se koriste stajska i mineralna s povećanim udjelom kalijuma i fosfora.

Nedostatak vlage uticat će na kvalitet plodova

Naravno, veoma važna stvar na koju se mora obratiti velika pažnja je i izbor sadnica, tako da treba kupovati certifikovani sadni materijal. Kod nas postoje pored crne još i purpurna i crvena aronija, koje se gaje kao ukrasne biljke. Inače, ako se pravilno gaji i vrši njega, može imati životni vijek od 30 godina.

"Ono što znamo je i da je optimalna je količina padavina za gajenje aronije od 500 do 700 mm godišnje. Nedostatak vlage uticat će na kvalitet plodova koji postaju manji i kiselijeg okusa. Ukoliko se gaji na području sklonom pojavi suše, obvezna je mjera navodnjavanja. Što se đubrenja tiče najbolji rezultati u gajenju postižu se ukoliko se u zemljište unosi 80 - 100 kg azota, 30 - 60 kg fosfora i 100 - 120 kg kalijuma, ali za to treba pitati stručnjake i naravno raditi analizu zemljišta", kaže naša sagovornica.

Kod podizanja zasada obavezno treba konsultovati struku jer su ulaganja značajna, iako aronija nije posebno zahtjevna biljna vrsta što se gajenja tiče. Ipak da bi se postigli dobri proizvodni rezultati, da bi rod bio dobar i kvalitetan treba poštovati sve preporuke poljoprivrednih stručnjaka i kod izbora sorte, parcele, ali i kasnije kod uslova njege i zaštite.

Inače prva berba može se očekivati u trećoj godini zasada, a aronija pripada kulturama s visokim sadržajem biljnih fenola, zbog čega je izuzetno ljekovita. Naročito se koristi kod tegoba povezanih s visokim krvnim pritiskom i utiče na elastičnost krvnih žila. Često se prerađuje u sokove, sirupe, džemove i likere, tako da su se mnogi voćari odlučili i na sopstvenu preradu, što svakako donosi veći profit.