Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Domaće voćarstvo
  • 16.02.2020. 11:30

Da li će voćari u BiH i ove godine biti u minusu?

Blaga zima i visoke temperature nimalo ne raduju proizvođače jer mogu da ukazuju na probleme sa kojima će se suočiti i ove sezone.

Foto: Depositphotos/sanddebeautheil (ilustracija)
  • 347
  • 46
  • 0

Zima bez snijega, koji gotovo da nije ni padao ove godine kod nas, ako izuzmemo neke dijelove države, te visibabe u januaru i proljećne temperature u februaru, koje su već natjerale prve pupove na pojedine krošnje drveća, obradovali su mnoge građane.

Međutim, za razliku od njih, uranjeno proljeće nimalo ne raduje voćare koji kažu da bi blaga zima mogla značiti propast voćarske sezone.

Voćari gledaju u nebo i nadaju se dobroj sezoni

"Voćari baš nemaju sreće", kaže za Agroklub predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, Dragoja Dojčinović, koji podsjeća da su proteklih godina uzgajivači, zbog klimatskih nepogoda, ostajali bez prinosa što je dovelo do toga da su mnogi odustali od proizvodnje.

U novu godinu kreću sa novom zebnjom pitajući se da li ih i u 2020. čeka loša sezona.

Razloga za to ima jer, kako kaže Dojčinović, zima je bila isuviše blaga i vegetacija je već krenula pa ako dođe do naglog zahlađenja ili mraza u martu ili aprilu, mnogi voćnjaci će nastradati.

"Nimalo nismo sretni kada imamo ovakvu zimu i početak proljeća. Bilo bi idealno da je sada minus i da vegetacija još miruje", navodi predsjednik Udruženja.

Uzgoj bobičastog voća na okućnici

Ističe da su zbog relativno blage zime mnogi voćari već završili proljetne radove u svojim voćnjacima, iako ono kalendarski još nije ni blizu.

Dojčinović dodaje da je već mnogo uloženo u zasade i ako i ova sezona propadne, ne zna kako će se dalje nastaviti sa proizvodnjom.

"Završili smo proizvodnu godinu ranije nego što je optimalni rok. Završena su tretiranja voća, zaštitna prskanja, bacili smo mineralno đubrivo i stajnjak, a mnogi privode kraju i rezidbu. Dakle, dobar dio sredstava je već uložen. Sada nam ne preostaje ništa drugo nego da se nadamo da ćemo imati sreće ove godine. Pupovi su nabubrili i sokovi već rade u drveću. Ukoliko dođe do minusa u februaru to neće nanijeti nikakve štete, već naprotiv, to bi bilo odlično. Međutim, ako februar ostane sa visokim temperaturama, a u martu se one naglo spuste u minus, onda smo u problemu", ističe on.

Temperaturna kolebanja izazivaju stres na voću

Kako kaže, ne smeta toliko što su danju niske temperature kada bi one i noću bile ispod nule. Međutim, kako ističe, sve više je i večeri gdje se temperatura ne spušta ispod nule što nije nikako dobro za voće.

Podsjeća da voćke za normalan razvoj moraju imati dovoljnu sumu inaktivnih temperatura, što znači da se ona kreće ispod nule tokom zime, kako bi voće moglo normalno nastaviti svoj biološki ciklus.

"Za voćarsku proizvodnju treba negdje oko 30 do 31 ledeni dan ili oko 700 sati. Temperatira bi trebala da bude u debelom minusu, što bi pogodovalo voću za početak cvjetanja", pojašnjava Dojčinović.

Dodaje da ovakvo temperaturno kolebanje izaziva stres za voćku i oslabljuje njenu sposobnost podnošenja niskih temperatura.

Dojčinović ističe da su voćari u BiH već godinama u problemu zbog nekontrolisanog uvoza, relativno niske otkupne cijene domaćeg voća, te nekonkurentnosti na tržišu, a tome svemu treba dodati i klimatske promjene koje donose brojne nepogode koje su proteklih godina prepolovile ili potpuno uništile urod.

Voćarstvo na staklenim nogama?

"Iz tog razloga je voćarstvo već odavno upitno na ovim prostorima. Samo na području Potkozarja, kao i cijeloj Republici Srpskoj, svake godine drastično se smanjuju površine pod voćnim zasadima. Prema našim podacima čak oko 30 odsto voćara je u Potkozarju napustilo tu proizvodnju. Siguran sam da se može očekivati da će još jedan dio proizvođača da učini isto", kaže on.

Prema njegovim riječima, potrebna su sve veća ulaganja, a cijene voća, kojeg je teško prodati, sve su manje. Hemijska sredstva su skupa, nafta takođe, radnika, počev od rezidbe do berbe, nema dovoljno, a dnevnice za sezonce se svake godine povećavaju.

Sve to, kao i činjenica da je domaće tržište preplavljeno voćem sumnjivog kvaliteta iz drugih država, utiče na domaće voćare da odustanu od proizvodnje.

Ovaj problem prepoznali su i u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske koje je najavilo da će stimulisati podizanje novih zasada.

Uzgoj voća u posudama - na balkonu ili terasi

Pored toga, kako je kazao ministar Boris Pašalić, ministarstvo poljoprivrede sufinansira i otkup voća, nabavku protivgradnih mreža, sistema za navodnjavanje, premije osiguranja, nabavku regresiranog dizel goriva.

Ministarstvo poljoprivrede podržalo ovu granu poljoprivrede

Pašalić je podsjetio da iz budžeta Republike Srpske za 2020. godinu, od 75 miliona KM namijenjenih poljoprivredi, voćari mogu da računaju na minimalno pet miliona KM, što je na nivou prošlogodišnje sume za ovu poljoprivrednu djelatnost.

Osvrnuo se i na manjak radnika u voćarstvu, ističući da su usvojene mjere za nabavku opreme za automatizovano sortiranje i pakovanje voća.

Da li će sve ovo biti dovoljno da se spasi voćarska proizvodnja ili ćemo umjesto domaćih trešanja, jabuka i krušaka, jesti one iz Kine, ostaje da se vidi.

U međuvremenu, našim proizvođačima ne preostaje ništa drugo već da gledaju u nebo i nadaju se da će ove godine biti blagonaklono prema njima.


Tagovi

Dragoja Dojčinović Voćari Blaga zima Boris Pašalić Potkozarje Temperatura Cijene voća Domaće tržište Boris Pašalić


Autorica

Snježana Karić

Više [+]

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.