Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Crveno zlato
  • 19.01.2022. 16:30
  • Kolubarski okrug, Valjevo

Da li će cena maline biti dobra i ove godine?

Prošla godina bila tračak nade za malinare. Da li će se ostvariti prognoze da će i ove godine biti dobra cena?

Foto: Sanja Dovečer
  • 703
  • 138
  • 0

Rod maline 2021. bio je tračak svetlosti u voćarstvu posle dužeg niza godina, kaže specijalista fitomedicine Saša Radosavljević. Poslednjih godina i ovo voće i kupina su deficitarne na evropskom i svetskom tržištu, pa se, prema mišljenju Radosavljevića, može očekivati dobra cena i ove godine.

"Raduje me činjenica da ima sadnje malinjaka, ali ne u tolikoj meri kao pre nekoliko godina. Uglavnom se radi o manjim površinama 20 do 30 ari i to je ono što porodice mogu da oberu. Pre desetak godina došlo je do ekspanzije sađenja na velikim površinama i to su uglavnom bili ljudi iz većih gradova ili inostranstva koji su to radili podstaknuti dobrom cenom. Ali, to je voćna vrsta koja zahteva stalno prisustvo i ako ne želite da radite oko nje, neće biti uspeha", naglašava Radosavljević.

Povoljne prognoze?

Naš sagovornik je po prirodi posla koji obavlja najviše na terenu Podrinja i to od Lipolista do Prijepolja i prateći informacije od proizvođača i hladnjačara, ali dešavanja na svetskom tržištu, smatra da ni ove sezone cena maline neće biti niža od one koja je bila prošle godine.

"Imali smo opseg cena od 400 do 450 dinara što je jako dobro, ali treba sagledati sve iz ugla proizvođača. Treba reći da je cena nafte 180 dinara, da je đubrivo 90 dinara, da je sve ono što je potrebno u proizvodnji poskupelo dva i tri puta, zašto onda ne bi i rod maline bio skuplji", pita se Radosavljević i dodaje da je njegova prognoza je da će ove sezone cena biti oko 400 dinara po kilogramu.

Po svemu sudeći, visoka cena se očekuje i ove godine

Od 2017. radeći na terenu, prema internoj statistici, Radosavljević je obišao oko 880 domaćinstava na području od Šapca do Priboja, ali napominje da nema pravila i da je samo posvećenost uzgoju maline na prvom mestu.

"Ako ste posvećeni i primenjujete sve ono što preporuči struka, možete dobiti vrhunske rezultate iako se zemljište ne nalazi u području koje je pogodno za uzgoj ovog voća. Kao primer mogu navesti domaćinstvo Žarka Milovanovića iz Velike Reke kod Malog Zvornika koji je ove godine sa parcele od 90 ari predao 1,6 tona roda."

Položaj parcele veoma bitan

Ono na šta specijalista fitomedicine ukazuje je da je za početak veoma bitno odabrati adekvatnu parcelu. Ona treba da je okrenuta na istočnu stranu, da je dobro jutarnje sunce, a lošije ono popodnevno, a zatim treba napraviti hemijski sastav zemljišta pogodan za malinu.

"Poslednjih godina sortiment se proširio na našem tržištu što se tiče i jednorodnih i dvorodnih. Veliko je interesovanje za sortu glen ample i fertodi zamatoš. Obe ove vrste imaju svojih prednosti i mana, naročito kada je zaštita u pitanju. Ja sam, lično, pobornik sorte vilamet koja ima najjaču aromu. Bitno je samo naći dobar sadni material. Što se tiče dvorodnih, pojavila se jedna nova sorta enrosandira koja za razliku od polke i kasno sazreva. Plod je ukusan i ima prođu na evropskom tržištu, ali i za 20 do 30 odsto višu cenu od polke", ukazuje naš sagovornik.

Nikad viša cena maline, ali primetan pad proizvodnje - šta kažu izvoznici?

Valjevski region je bio prvi u kome se intenzivno gajila malina. Uvozom sadnog materijala, područje Arilja je napravilo pravu ekspanziju u malinarskoj proizvodnji uz potpunu primenu agrotehničkih mera. Kada je to isto trebalo uraditi i u valjevskom kraju, uglavnom su se loše prihvatali saveti za primenu agrotehnike.

"Ima dosta malinjaka i kupinjaka u Podrinju i na području oko Lima koji su podignuti pre nekoliko godina, ali su prinosi i po dve tone po hektaru. Ali su ti domaćini preko cele godine u zasadu, počev od jesenje rezidbe, đubrenja, zaštite, pa do berbe. Mnogi smatraju da kad oberu rod, i da ne treba da ulaze u zasad do sledeće berbe, što je velika greška."

Na osnovu analize zemljišta - đubrenje 

Prvo što treba uraditi pre podizanja zasada je hemijska analiza zemljišta, a na osnovu toga radi se đubrenje zemljišta. Isto je i kada su u pitanju već zasađene površine. Nekontrolisano bacanje đubriva nije rešenje i bespotrebno je, a analize pokazuju koliko čega nedostaje u zemljištu, pa se tako i koriste određene vrste hraniva. Uvek je najbolje pitati stručnjaka.

Uzgoj samo uz konsultaciju sa stručnjakom

"Najčešća bolest je didmela i retki su malinjaci gde je nema, ali sa pravovremenom zaštitom ona se može suzbiti. I za sve druge bolesti postoje preparati, ali postoji i period od dvadesetak dana pred berbu kada se to ne sme raditi i neophodno je konsultotvati struku", savetuje Radosavljević.

Što se tiče kupinjaka i dalje su najzastupljenije čačanske sorte, ali su tripl kraun i loh nes takođe dobre konzumne vrste. 


Foto prilog


Tagovi

Cena maline Uzgoj maline Hemijska analiza zemljišta Didimela Đubrenje parcele Saša Radosavljević


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija-drvo gracioznih cvetova!