Za vrijeme hladnih zimskih dana najbolje je piti kuvanu rakiju, jer ona liječi grip. Zato većina ljudi kaže: "Nemojte ići na geromicin već dođite na šljivomicin". Tako mi popularno tepamo našoj domaćoj rakiji, kaže Brane Radanović.
Na dvadesetak kilometara od Prijedora u selu Busnovi, daleko od gradske vreve i gužve, nalazi se porodično gazdinstvo Brane Radanovića koji je nadaleko poznat po čuvenoj šljivovici za koju kaže da ima ljekovita svojstva.
Ovaj vrijedni domaćin, pored šljivovice, na svom imanju proizvodi i razne druge rakije za koje svake godine dobija brojna priznanja za kvalitet i ukus.
Brane Radanović kaže da se proizvodnjom rakije njegova porodica bavi već vijekovima, a sa komercijalnom proizvodnjom počeli su da se bave 2003. godine kada su registrovali svoje imanje za tu djelatnost.
"Proizvodnjom rakije se bavimo od pamtivjeka, tako da je komercijalizacija proizvodnje bila logičan slijed događaja. Našu dotadašnju proizvodnju smo samo uobličili i proširili, te se počeli aktivno baviti proizvodnjom rakije", započinje svoju priču Radanović.
Pojašnjava nam da, osim čuvene šljivovice, na svom imanju pravi i druge vrste voćnih rakija, poput viljamovke, jabukovače, dunjevače, višnjevače i slično, pa do travarica i raznih likera. Za svoje rakije Radanović kaže da imaju ljekovita svojstva, pa su tražene i ljeti i zimi. Sa osmjehom nam objašnjava da se njegove rakije ljeti piju hladne, a zimi tople.
"Za vrijeme hladnih zimskih dana najbolje je piti kuvanu rakiju, jer ona liječi grip. Zato većina ljudi kaže: "Nemojte ići na geromicin već dođite na šljivomicin". Tako mi popularno tepamo našoj domaćoj rakiji", šeretski nam objašnjava Radanović.
Dodaje da su prošle godine imali rekordnu proizvodnju rakije od čak oko 25.000 litara. Međutim, nije uvijek bilo tako.
Radanović ističe da su proizvodnju počeli sa oko 100 kotlova i s godinama su je povećavali dok nisu došli na 800. Na kraju 2017. godine zadali su sebi cilj da u narednoj godini proizvedu 1000 kotlova. Međutim, ostali su iznenađeni kada su godinu završili sa čak 2.100 kotlova, što je oko 25.000 litara.
"To možemo zahvaliti činjenici da je godina bila izuzetno rodna kada je u pitanju voće, tako da smo imali rekordnu proizvodnju rakije", kaže s ponosom gazda Radanović, koji na svom imanju ima posađeno 13 dunuma voća od kojeg pravi svoje rakije. Pored toga, dio voća za rakije otkupljuje i od lokalnog stanovništva iz okoline Busnova.
Radanović ističe da za sada nema problema da proda svoje rakije, koje se mogu naći u ugostiteljskim objektima na području Prijedora, Banjaluke, Kozarske Dubice i Novog Grada.
"Ali, nije to sve jer se moje rakije piju na svim kontinentima. Mnogi je kupuju ovdje kod nas i nose u inostranstvo, kao poklon ili za ličnu upotrebu. Nije mi problem prodati rakiju. Bilo je dovoljno samo da donesem moju rakiju u neki ugostiteljski objekat i da je oni ponude gostima, nakon čega bi gosti tražili još i još. Tako su moje rakije našle put do tržišta", pojašnjava Radanović.
On ističe da se ne plaši kako će prodati rakiju, već da mu veći problem predstavlja sama proizvodnja koja je izuzetno teška iz razloga jer se drži tradicionalnog načina pravljenja rakije.
"Mi koji se bavimo domaćom proizvodnjom nismo industrijalci i ne radimo mašinski, kao što to čini većina većih proizvođača. Oni više koriste hemiju i mašine. Mi još uvijek radimo sa malim kotlovima od 100, 300 ili 500 litara. Na primjer, ja koristim kotlove od 300 litara tako da mi za proizvodnju ove količine rakije koju imam trebaju dva mjeseca. Međutim, sve što radim radim iz ljubavi i ne bih ništa mijenjao. Želim da sačuvam tradiciju proizvodnje rakije kako su to radili i moji preci", kategoričan je Radanović.
On je poručio građanima, posebno mladima koji imaju zemlju na selima, da se počnu baviti voćarstvom i da ga dovedu do savršenstva, kako bi mogli proizvoditi svoju rakiju. Ističe da se od voća mogu praviti razni proizvodi, ne samo rakija, te da se od prodaje tih proizvoda može lijepo živjeti.
"Šta god bi se radilo od voća to ima računa, odnosno zarade. Jeste da je malo teži posao, ali uz malo reda i truda sve je lako. Kada se upustiš u proizvodnju onda ona ide sama po sebi", ističe Radanović.
Za kraj je dao savjet domaćinima koji na svojim imanjima proizvode rakije da je obavezno čuvaju u hrastovim buradima, kako bi sačuvali kvalitet.
"Na taj način dobijate mekoću i finoću rakije, odnosno njen buke. Rakija nakon što izađe iz kotla mora da odleži u hrastovim buradima najmanje godinu dana. Poslije godinu dana je presipam u rosfajnu burad ili u flaše. Bez toga rakija nema svoju dušu i nema svoj kvalitet", poručuje za kraj gazda Radanović.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Pepelnica breskve: Širenju zaraze doprinose i nove sorte?
Masline tretirajte ovim pripravcima, osim zaštite, spriječit ćete i širenje raka
Uticaj suše i vjetra na voće: Voda se gubi i iz zemljišta i iz biljaka
I ove godine registrovan napad šiškarice krušaka - kako ih prepoznati?
