Cena jeste dobra, prošle sezone smo prodavali po kilogramu za 220 do 250 dinara. Međutim, u međuvremenu je poskupeo repromaterijal, životni standard je podignut na viši nivo, te nam se zarada svodi na istu, poručuje Božo Joković ispred zadruge Agro eko voće iz Arilja.
Cena maline dostigla je rekordnih 400 dinara, a neki proizvođači prodaju je i za 420 dinara po kilogramu. I sam ministar poljoprivrede Branislav Nedimović rekao je pre nekoliko dana da je ovo veliko iznenađenje, te da bi trebalo dobru cenu iskoristiti i zaradu uložiti u unapređenje proizvodnje. Međutim, koliko će se zapravo prihodovati, pitanje je, jer je ovogodišnji rod podbacio, te mnogi proizvođači ostaju na istoj, ako ne i manjoj zaradi u odnosu na prošlu godinu.
"Cena jeste dobra, prošle sezone smo prodavali po kilogramu za 220 do 250 dinara. Međutim, u međuvremenu je poskupeo repromaterijal, životni standard je podignut na viši nivo, te nam se zarada svodi na istu. Imamo svetsku cenu, ali i svetski podbačaj", poručuje Božo Joković ispred zadruge Agro eko voće iz Arilja.
A i sama količina nije dovoljna da bi se profitiralo, smatra on. Kaže da će oko 50 odsto malinara biti u manjem bilansu u odnosu na prethodnu godinu.
"Biću srećan ako budem imao osam tona po hektaru. Procena je da je u odnosu na optimalan rod koji je do 15 tona po hektaru, ovogodišnji prinos za 50 do 60 odsto manji. Radna snaga za sada nije toliki problem u odnosu na količinu koju trenutno imamo, ali kada se berba u narednim danima pojača, i to će biti problem."
Pirova pobeda: Dobra cena maline, ali temperature smanjile rod
Trenutno, ocenjuje, nema ekstra kvalitetne maline, plodovi su srednje krupnoće, ali ne dovoljne koliko bi trebalo za ovaj period. Nedaće prate malinu, kaže, još od marta meseca.
"Jedna veoma loša godina za malinarstvo gde smo izgubili proizvodnju usled elementarnih nepogoda, loše klimatske godine, temperature su bile iznad 40 stepeni u junu mesecu kada im vreme nije. A ako uslede još topliji dani, to će se dodatno odraziti na smanjenje prinosa i imaćemo debakl", objašnjava naš sagovornik.
Do kraja proizvodnje, napominje, dovelo je još nekoliko faktora.
"Nismo promenili sortiment, nismo usmerili nauku na polje, nismo podigli nove zasade sa savremenom tehnologijom gajenja, zaštitnim mrežama, sistemima za navodnjavanje. Ko sve to ima može da priča o nekom kvalitetu, sve ostalo je diskutabilno."
Dodaje da je iz Srbije već izvezena sva malina, sve zalihe od prošle godine, da u hladnjačama ništa nije ostalo, te da je ova sezona očekivana kao spasonosna.
"Čile je podbacio, Srbija je najveći proizvođač industrijske maline i svi su čekali na nas. Svi su navijali za nas, ali ništa ne vredi. Kvalitet ploda je diskutibilan, delom je dobar, delom loš, a prinos prepolovljen", zaključuje Joković.
Stručnjak za jagodasto voće Aleksandar Leposavić saglasan je da je cena premašila sva očekivanja, ali ocenjuje takođe da ni najveća cena ne može da nadoknadi gubitak u prinosu.
"To što je tako visoka ne mora značiti da je to dobro za malinarstvo, jer mi dugujemo skoro 20.000 tona za izvoz od prošle godine, a na terenu nemamo dovoljno ni za ovu sezonu", navodi Leposavić.
Loši vremenski uslovi, dodaje, isključili su pojedine delove Srbije iz proizvodnje.
"Zapadna Srbija je imala grad u više navrata, takođe ova suša sada, bio sam u hladnjačama i mogu da primetim da je količina znatno smanjena. U zavisnosti od dužine trajanja visokih temperatura, dovešće se u pitanje krupnoća odnosno kvalitet. Plodovi su za sada dobri, ali je generalno došlo do smanjenja veličine."
Navodi da je prosek u sezoni 60 do 70 hiljada tona, a da će to ove godine biti smanjeno za 50 do 60 odsto.
Tagovi
Autorka