Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj borovnice
  • 15.08.2021. 10:00

Borovnica: Sadnjom više sorti osiguraćete dugotrajnu berbu

Ovo voće zahteva kiselo i propusno zemljište. Ne podnosi zadržavanje vode u zoni korena. Za uspešno uzgajanje odabrati kvalitetne sadnice koje će dati više prinose, kvalitetniji rod, a biljke će biti zdravije.

Foto: Depositphotos/FotoHelin
  • 262
  • 93
  • 0

Za male plodove borovnice svi će vam reći da poboljšavaju imunitet, popravljaju krvnu sliku, osnažuju i ubrzavaju oporavak bolesnih. Mogu se koristiti u gastronomiji za pripremu sosova, sokova, marmelada i drugih prerađevina od te voćne vrste.

Od davnina se upotrebljava i u narodnoj medicini. Njeni plodovi i listovi pogodni su za pripremu veoma lekovitog čaja.

Voli kisela zemljišta

Borovnica je idealna da je uzgajamo u dvorištima i baštama, a ne samo plantažno. Biljka ima formu grma. Po dimenzijama nadzemnog dela razlikuju se manje i više sorte. One sa malim dimenzijama mogu da se uzgajaju u saksijama, žardinjerama na balkonima i terasama.

Od izuzetne važnosti je i pravilan odabir mesta sadnje, kao i kvalitet zemljišta. Od toga zavisi da li će proizvodnja biti uspešna. Njena biljka ima plitak korenov sistem i zbog toga je veoma osetljiva na sve greške koje se naprave tokom uzgoja.

Perovići očekuju rod borovnice oko četiri tone, uprkos postojećim izazovima

Uobičajeno je da ovaj usev voli senku, ali ako je uzgoj na okućnicama ili terasama daće veće plodove, uz adekvatnu negu, kada je na osunčanom mestu sa dobrom cirkulacijom vazduha. Za proizvodnju borovnice najvažnija je zemlja, odnosno supstrat u koji se sadi. Traži propusno, rastresito sa dobrim vodno - vazdušnim karakteristikama. Ne podnosi zabarene terene, odnosno višak vode u saksijama. Zahteva visok udeo organske materije i nisku pH rekaciju suspstrata.

Optimalna pH vrednost kreće se od 4 do 5,2. Odlično uspeva na kiselom zemljištu, a već pri pH većoj od 5,5 dovodi se u pitanje plodonošenje i opstanak grma.

Ukoliko zemljište nije dovoljno kiselo potrebno ga je zakiseliti. Obično se koriste kisela đubriva na bazi sumpora. Mogu se dodavati i organska koja su kisela, borove iglice ili piljevina četinara.

Poželjne su In vitro sadnice

Kako bi uživali u plodovima pomenute voćke potrebno je da kupimo zdrav i kvalitetan sadni materijal. Najbolje je koristiti sadnice dobijene In vitro metodom ili nastale ožiljavanjem reznica uzetih sa biljaka dobijenih tom metodom. Takođe, u ponudi možete pronaći i one kalemljene.

Mogu se upotrebiti i one uzete iz proizvodnog zasada, odnosno nastale iz reznica uzetih sa biljaka u tom tipu zasada. U startu treba znati da će imati manju rodnost, slabiji imunitet i kraći životni vek.

Kod sadnje možete imati samo jednu sortu ili više njih. Borovnica je samooplodna vrsta i nisu joj potrebni oprašivači. Sigurno je da će plodonositi i kada se radi o zasadu jedne sorte, ali je dobro da bude i deset do 20 odsto i neke druge ili čak i treće. Na taj način možemo videti kako se neka nova sorta ponaša na našem lokalitetu i oprašivanje je nešto bolje nego u jednosortnom zasadu. Osim toga, eksperimentišite sa vremenom zrenja borovnice. Različite sorte dozrevaju u različitom periodu godine. Sadnjom više njih osiguraćete dugotrajnu berbu.

Obezbedite joj dobro zalivanje

Najbolji termin sadnje navedenog voća je jesen, tačnije period oktobar - novembar, u slučaju kada se izvodi direktno u zemlju. Ukoliko se odlučimo na uzgoj u saksijama nisu toliko bitni rokovi koliko da se osiguraju optimalni uslovi proizvodnje. Sadi se na međuredni razmak 2,7 do tri metra. Rastojanje u redu zavisi od bujnosti sorte. Redni razmak kreće se od 0,8 do 1,2 m.

Zaštitite je i od štetočina koje je napadaju (Foto: B. Kecman)

Najbolje je obaviti na dubinu na kojoj su sadnice bile u rasadniku. Izvodi se u redove ili prethodno pripremljene rupe. Kada je u saksijama, možemo obezbediti odgovarajući kiseli supstrat. Posude se postavljaju udaljene jedna od druge 0,6 m. Kod plantažnog uzgoja, međuredni razmak između saksija je 2,7m. Posađenu sadnicu obavezno dobro zaliti jer ovoj biljci treba da obezbedimo kontinuirano zalivanje.

Kod proizvodnje pomenute voćne vrste veliku opasnost predstavljaju zemljišne štetočine, poput glodara ili insekata zato što mogu da joj unište koren.


Tagovi

Uzgoj borovnice Sadnja borovnice Sadni materijal Supstrat Kisela zemljišta In vitro sadnice Zemljišne štetočine Zalivanje borovnice


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.