Borovnica: Pravilnom ishranom i rezdibom, prinosi idu i do osam kilograma

Za sada je, na području Srpca, pod borovnicom oko četiri hektara, a sve više proizvođača iz ostalih opština odlučuje se na podizanje zasada ovog voća koje ima dobru otkupnu cijenu, ali i siguran plasman na tržištu.

U poslednje dvije godine mraz je pričinio veliku štetu jabučastom i koštičavom voću, a pošto borovnica nema problema sa izmrzavanjem, postaje nova nada za voćare u RS. 

Troškovi proizvodnje oko 4.000 KM

Jeste da kod nekih postoji bojazan da bi je mogla zadesiti sudbina maline, pod kojom su smanjene površine, ali izvjesno je da će u narednih pet, šest godina ova kultura imati trend rasta i sigurne prodaje. Uostalom, nakon dvogodišnje krize, proizvođači malina u RS i FBiH, opet su stali na noge i dočekali da imaju dobre otkupne cijene.

Bojan Vidović, direktor preduzeća "Naša borovnica" i vlasnik pet duluma zasada ove voćne vrste kaže da će potražnja za njom sigurno rasti. "Nedavno su kod mene boravili zainteresovani poljoprivrednici i predstavnici klastera GLS iz Gradiške koji će, u okviru projekta "Razvoj ruralne konkurentnosti" a koji realizuje Jedinica za koordinaciju projekata u poljoprivredi pri resornom ministarstvu, raditi na promociji i marketingu sadašnjih i novih uzgajivača borovnice", rekao je Vidović. Predavanje je održao i prof.dr Aleksandar Leposavić, jedan od najpoznatijih stručnjaka za borovnicu.

Za jedan dulum, troškovi proizvodnje iznose četiri hiljade KM, a dobiju se odlične sadnice, supstrat, sistem za navodnjavanje, sredstva za zaštitu i ishranu. Procenat sufinansiranja od strane klastera iznosi 50 odsto od investicije, dakle 2.000 maraka. Ako se želi podići više od jednog duluma, zainteresovani se za podsticaje obraćaju Ministarstvu poljoprivrede RS tako što će konkurisati na Javni poziv za kapitalne investicije koji se objavljuje početkom godine. Procenat sufinansiranja je 30 odsto od visine investicije. Dakle, pomenuta voćka zaista ima šansu da u narednom periodu doživi pravu ekspanziju u ovom dijelu zemlje.

Prinos i do 8 kg/stablu

Inače, zasad kod Vidovića, spada među one najbolje u državi. Prinos je izuzetan - i do osam kilograma po stablu, a višegodišnjim posmatranjem, učenjem i radom, Bojan je uspio da u svom uzgoju, greške svede na minimum.

"Imam sve što mi treba. Od prinosa, sistema za navodnjavanje, protivgradne mreže, saradnju sa najpoznatijim stručnjacima kao i firmama koje prate novitete u proizvodnji", navodi naš sagovornik. Osim sadnica, treseta, sredstava za zaštitu i prihranu, koristi i jež saksije za uzgoj ove voćke koje su hit u svijetu.

Prema njegovom mišljenju, sadašnji i budući proizvođači moraju da shvate jednu stvar. Domaća borovnica dolazi dvije sedmice ranije u odnosu na onu iz ostalog diijela Evrope i imamo dovoljno prostora da je prodamo, bez straha zbog konkurencije od uvoznih. "Ako budemo imali veće količine lako se možemo preorijentisati i za izvoz jer je borovnica uvijek tražena roba", ističe Vidović.

Sve popularniji novi načini uzgoja

Tvrdi da nije istina da ona rađa svega dva do tri kilograma po sadnici. Pravilnom i uravnoteženom ishranom mogu da se postignu prinosi i do osam kilograma. Ovo je slučaj ako se gaji na otvorenom. Postoje i novi načini uzgoja. U posudama sa izbušenim dnom, takozvanim škafovima, koji se dijelom ukopavaju u zemlju. Na taj način mogu da se postignu prinosi do četiri kilograma, a ovaj vid uzgoja koji je postao popularan posljednjih godina, nije dao zadovoljavajuće rezultate.

U svijetu je trenutno sve popularniji uzgoj u jež saksijama. Razlika između njih i škafova je u tome što korijen borovnice dolazi do zidova škafova i uvrće se nazad dok kod saksija neće izlaziti van jer su, osim dna i zidovi sa rupama. Tako se korijen neće osušiti ni ugušiti od prevelike vlage. Prinos je u tom slučaju nešto je veći u odnosu na škafove i po jednom dulumu može da se "poslaže" 330 saksija, u zavisnosi od njihove veličine. Cijena jedne takve posude, zapremine 50 litara kreće se oko osam KM.

Tlo mora biti rastresito jer je nježna 

Važno je i da je u sistemu uzgoja na otvorenom, zemlja u kojoj raste korijen rastresita jer borovnica je nježna, a korijenove dlačice prodiru do 40 centimetara dubine. Zemlja mora biti izdignuta, odnosno, prave se bankovi i biljke moraju da budu barem 30 centimetara iznad površine, kako ne bi došlo do asfiksije, odnosno, gušenja korijena uslijed viška vlage.

I kod ovog vida proizvodnje, kao i u prethodno navedenim, korijen oko sebe mora imati treseta, piljevine, sječke, iglica, a sistemom za navodnjavanje i prihranom preko lista, voćka se opskrbljuje makro i mikro elementima.

Unutrašnjost sadnice neka bude osvjetljena

Rezidba ove vrste osjetljiv je posao i zahtjeva mnogo truda i razmišljanja jer nije svejedno da li će vam na stablu ostati tri, pet ili sedam kilograma plodova. Suština je u tome da se ostavi osvjetljena unutrašnjost sadnice, da se rodne grančice dužine, minimalno 15 centimetara, ostave, a sve kraće odsijeku.

Prošlogodišnji prirasti, koji izgledaju slično vodopijama na jabučastom i koštičavom voću i na sebi nemaju rodne pupove, skraćuju se na 20 do 30 centimetara iznad zemlje, na bočni pup, kako bi se brže razvijali, odnosno, granali i mijenjali za nekoliko godina stare, izrođene grane. Deblje rodne, koje zagušuju sredinu biljke se režu, ali samo po neka, dok se od dvije rodne grančice siječe ona koja ide prema drugoj biljci, da ne bi došlo do njihovog preklapanja.