Avokado isušuje tlo i potiskuje domaće vrste - uzgajivači ga se ne odriču zbog dobre zarade

Avokado je sve traženije voće, promovisan kao zdrava namirnica, a naročito je popularan među mladima koji vole pokazivati svoje obroke na društvenim mrežama. Što se tiče Evrope, najviše se koristi u istočnom dijelu, baltičkim zemljama, Italiji i Grčkoj, a njegova svjetska proizvodnja doživjela je procvat posljednjih godina. Prema podacima statista ona je 2000. iznosila 2,71 miliona tona, a 2018. čak 6,41 mil. tona.

Istovremeno zbog toga pate i neke domaće sorte voća, ali i poljoprivredni proizvođači u područjima gdje se uzgaja. Jedan od njih je i Richard Alan koji se preselio u Portugal kako bi uživao u selu smještenom u južnoj pokrajini Algarve. Međutim, kada je napravio svoj vrt, tada su, kako on tvrdi za reuters krenuli problemi jer je tlo počelo ostajati bez vode. 

Troši do 4,1 miliona litara vode dnevno

Za njega i neke zaštitare okoliša glavni je krivac avokado. Oni tvrde da je upravo uzgoj ove vrste kriv za nedostatak ionako već oskudne vode, a što je povezano sa klimatskim promjenama.

Valja li voće saditi u prestupnoj godini?

Treba napomenuti da ovo tropsko voće troši četiri puta više tog resursa od tradicionalnih usjeva poput narandže. Zasadi pod njim ondje prekrivaju 1.600 hektara, što je duplo više nego u 2018. godini.

Nedaleko od Alanove farme u selu Barao de Sao Joao, 200 hektara zasada avokada troši 3,5 do 4,1 miliona litara vode dnevno, što naravno, zavisi od sezone.

"Siguran sam da se ono što je nekad bila podzemna voda sada troši na ovo voće ili ispari", tvrdi Alan koji kišnicu sakuplja sa svog krova u rijetkim prilikama kada padne. 

Treba ga zamijeniti maslinama i rogačem?

Otprilike 16 km od njegovog sela nalazi se jedna od glavnih brana u regiji, Bravura koja je popunjena samo 18%, što je do sada najniži nivo u Portugalu. Komisija za praćenje suše tvrdi u svom izvještaju da brane u Algarveu imaju dovoljno vode da ispune potrebe samo do kraja godine.

"Katastrofa će se dogoditi uskoro", upozorila je Monica Viana, predsjednica grupe za zaštitu okoliša protiv monokulture Regenerarte. Dodala je i da su klimatske promjene prisutne svuda, ali da ne žele dopustiti da se proizvodnja avokada širi upravo zbog suše.

Ljudi poput nje smatraju da bi se uzgajivači trebali odlučiti za usjeve koji su endemi tog područja, poput maslina, rogača ili hrasta plutnjaka.

Istovremeno, proizvođači avokada priznaju krivicu za nedostatak vode. Neki primjenjuju metode uzgoja za koje treba manje tog resursa te su pozvali vladu da djeluje.

Proizvodnju drži veća zarada

"Ovo je u trendu i to je naše zeleno zlato", kaže Jose Campos, mladi uzgajivač koji svoje voće prodaje otkupljivaču Trops, najvećem trgovcu avokada u Španiji. Predstavnik ove kompanije kaže da je 2.500 tona isporučeno u tu zemlju, a zatim izvezeno širom Evrope. Dodao je i da se ove godine očekuje udvostručenje izvoza.

Kriza sa avokadom - kriva velika potražnja, narko-karteli, Donald Trump?

Zašto tamošnji poljoprivrednici uzgajaju avokado, a ne neku drugu vrstu voća - odgovor je u njegovoj cijeni. Naime, 1 kg narandže se proda za oko 0,5 eura, dok za kilogram avokada u prosjeku voćari dobiju 2,2 eura. Treba napomenuti i da su troškovi uzgoja niži zahvaljujući kontroli suzbijanja štetočina.

Međutim, njegova će proizvodnja zasigurno biti manja kada ne bude imao cijenu koja je sada prisutna na tržištu i to prvenstveno zato što je riječ o trendu. Takođe, posljedice bi trajno mogle ostati u nekim područjima uzgoja, a nedostatak vode zaustaviti njegovu proizvodnju i prije nego što se očekuje.