Alternativna zaštita protiv Erwinie

Nasljedivši od svog dede voćnjak, profesionalni fotograf Adam Radosavljević upustio se u avanturu uzgoja šljiva, krušaka i jabuka. Taj rad koji je malo "više od hobija i malo manje od posla" rezultirao je uspješnom proizvodnjom rakije. U početku je ona bila od kruške, a potom od šljive i dunje. Rezultat je takođe i alternativni "ljek" protiv Erwinie s kojom se neprestano bori.

"Te 2014. godine voćni materijal koji sam zasadio bio je zdrav. Dakle, prvo zbog suša, a onda i padavina možda nije napredovao koliko bi trebalo u nekoj normalnoj godini. Prvo sam usljed ervinije počeo uklanjati bolesne grane jer su se one takozvane ramene na voćkama veoma slabo razvijale. Naravno uz zimsko prskanje, prskanje u cvijetu i tako dalje", rekao je Radosavljević.

Fungicid ne djeluje !?

Kako nam objašnjava, šok je usljedio kad je prije dvije godine zatekao erviniju na starim stablima jabuka i kruški, kao i na mušmulama, voću veoma otpornom na bolesti koje posadite "u ćošak, a berete plodove kad dođe prvi mraz". Međutim, kako naš sagovornik tvrdi to više nije tako.

"Ne znam da li se neko iz poljoprivredne struke bavi time, ali izgleda da imamo uznapredovalu infekciju koja prelazi na nove vrste pa i na one za koje se smatralo da su otporne", saznajemo od Radosavljevića pojašnjavajući nam da je riječ o bakteriozi pa je samim tim problem već u zaštiti jer većina preparata protiv nje pripada fungicidima koji djeluju na gljivična oboljenja kod biljaka.

Bakterioza Erwinia ponovo napada voćnjake, zaštite ih duvanom

"Često taj sloj bakterija, svejedno da li ga prskate nekim sredstvom ili vodom - ne reaguje."

Postoji više preparata za borbu protiv ervinije, ali vrlo je bitno da se shvati, dodaje, da se ne borimo protiv biljne bolesti ili neke gljivice, već protiv bakterija i da moramo naći baktericidni pripravak kojim možemo tretirati zasad u vegetaciji. Bakar, na pimjer, kao baktericid svima je poznat.

"Ali, nevolja je što on pravi ožegotine na lišću. Postoji varijanta da ga koristimo u malim, odnosno 10 puta razrjeđenijim koncentracijama. To sam probao ali nisam istrajao još u tome da bih mogao pričati o dugoročnijem učinku."

Rijetko tražen proizvod, a daje rezultate

Fosetil-aluminij je alternativna aktivna materija kojom naš sagovornik štiti svoje voće već treću sezonu i koja se može naći u agro-marketima posljednjih godina.

"Bitno je da prodavci moraju nabaviti to sredstvo na molbu kupaca jer je rjetko tražen proizvod", napominje ovaj voćar.

Dunju štite bakterije - ekološki i pouzdano

Kako dalje savjetuje, poželjno bi bilo nekoliko puta godišnje fosetil-aluminijem prskati biljke protiv bakterioze.

"Prvi tretman gledam što kasnije primjeniti jer u svakoj sezoni imamo različit režim padavina, sunčanih dana i toplog vremena te u odnosu na sve navedene parametre zavisi kako će patogen napredovati. Ali, na prve znakove ervinije u kasno proljeće u vidu savijenih vrhova letorasta koji se počinju sušiti i savijati, obavljam prvo tretiranje", kaže naš sagovornik i dodaje da ako je problem manjeg obima, onda ima smisla otklanjati bolesne dijelove makazama, ali ako neko ima na stotine stabala, a infekcija obuhvati desetine voćki onda se mora tretirati navedenim jedinjenjem, na 15-20 dana.

Ako se ne reaguje na vrijeme, problem postaje veći

Radosavljević je naučio od starih voćara da što je voćka starija to je otpornija, a svoj zasad od sedam godina ubraja u mlađe.

"Ukoliko ljudi ne reaguju na vrijeme problem postaje veći i voće će propasti, a prije svega mislim na stara, viševjekovna stabla što je loše jer nemamo genetske banke. Dakle, gubljenjem nekih starinskih sorti pravimo veliku štetu za budućnost jer neka vrsta sada može biti opora i ne izgleda interesantno, ali to ne znači da u budućnosti neće predstavljati genetski materijal za usavršavanje nekih novih usjeva. To je smisao čuvanja starih sorti, a ervinija je glavni neprijatelj tome", zaključuje naš sagovornik.