Zrna grožđa veća nego što bi trebalo - kakvo će biti vino?

Kišovit period iza nas pomalo brine i vinogradare koji prerađuju grožđe u vino. Zrna grožđa su malo veća nego što bi trebalo da budu za ovo doba godine. Zoran Stevanović, iskusni vinogradar i vinar iz Žirovnice kod Kragujevca (susjedna Srbija, op.ur.) kaže da je priželjkivao sitnija zrna u ovoj fazi razvoja. A postoji i dobar razlog za to.

"Sitnije zrno daje kvalitetnije vino. Kada su bobice sitnije onda su one koncentrovanije, vino ima više ukusa i mirisa, u crvenom vinu više je bojenih materija, a samim tim bolja je i boja vina. Zrna su sada krupnija nego što bi trebalo, jer je bilo dosta kiše, te je sve bujalo. Kada ima mnogo vode bobica je razvodnjena, pa je i vino razvodnjenije i samim tim slabijeg kvaliteta. Ali vidjet ćemo kako će se stvari razvijati do berbe," kaže Zoran Stevanović.

Kako spriječiti ožegotine od sunca na grožđu?

Još dvije kiše do berbe

Stevanović kaže da situacija u kojoj je bilo više kiše, a manje sunca, na koju se žale voćari, ratari i povrćari, nije zaobišla ni vinogradare. Svi zajedno gledaju u nebo. Do kraja sezone vinogradarima bi odgovarala obrnuta situacija.

"Kažu stariji i iskusniji da su od početka jula pa do berbe grožđu potrebne samo dvije kiše, kako bi vino bilo vrhunskog kvaliteta. Jedna je takozvana petrovdanska, i još jedna dok se sa gajbama i makazama ne uđe u vinograd. Mnogo sunca, ali umjerenog bi stabilizovalo i veličinu i kvalitet zrna, i umjerene padavine. Nijedan ekstrem nije dobar", kaže Stevanović.

Ipak, dodaje on, ne bi trebalo mnogo huliti, jer postoje oni kojima je grad uništio ili oštetio zasade. Stanje u vinogradima je za sada dobro u Šumadiji, ali će u ocjeni kakvo će biti ovogodišnje vino, sačekati kraj sezone.  

Zelena rezidba - više hrane za plodove

Stevanović ima 10 hektara zemlje pod vinogradom. Njegova porodica se generacijama unazad bavi uzgojem loze i pravljenjem vina. Iz iskustva starijih zna da bi mnogo kiše u prvoj polovini vegetacije moglo da iznjedri lošija vina, ali u ovom trenutku sam vinogradar malo šta može da učini, osim da brine o zasadu u mjeri koliko je to u njegovoj moći.

Kako oporaviti voćnjak i vinograd nakon grada?

"Sada se završava ubacivanje lastara, krenut će i ljetna, zelena rezidba. Tako će više hrane odlaziti u plod, a manje u lišće. Svaki vinogradar treba u ovom periodu da obrati pažnju i na pojavu bolesti poput pepelnice i plamenjače koja se može javiti zbog povećane vlage," kaže Stevanović.

Prosječan prinos grožđa po hektaru do ovih godina je bio oko osam tona. Stevanović pripada Udruženju vinara Šumadije i drži se standarda da na jednom čokotu ne bude više od 1,2 kilograma grožđa, kako bi ispoštovao nephodnu stavku o zaštiti geografskog porijekla.