Vino u EU: Skoro 80 posto proizvodnje u Italiji, Španiji i Francuskoj

Prema procjenama podataka o berbi, a koje su Europskoj komisiji dostavile države članice Europske unije, predviđa se da će proizvodnja vina i mošta u sezoni 2021./2022. iznositi 147 milijuna hektolitara. To je 23 milijuna hektolitara manje u odnosu na prethodnu sezonu i pad za 13 posto. 

Nepovoljni su vremenski uvjeti u proljeće i ljeto, naizmjenično od mraza preko poplava do bolesti vinove loze imali stvaran utjecaj na berbu vina EU 2021. godine.

S procijenjenom proizvodnjom od 44,5 milijuna hektolitara (pad od 9  posto), Italija bi ostala najveći proizvođač u EU, a slijede ju Španjolska (39 milijuna hektolitara, što je pad od 15 posto) i Francuska (33,3 milijuna hektolitara, smanjenje od 27 posto). Proizvodnja te tri države članice, koje čine gotovo 80 posto ukupne na razini Unije, procjenjuje se na 117 milijuna hektolitara 2021. godine, što je smanjenje za 23 milijuna hektolitara (-17 posto) u usporedbi s količinama iz 2020. godini kada je zabilježeno 140 milijuna hektolitara.

Francuska, koju je Italija od 2016. godine prestigla kao najvećeg proizvođača vina u EU, prvi put se našla na trećem mjestu.

Što se tiče susjedne Hrvatske, zabilježen je pad proizvodnje za 14 posto, a očekuje se 569 tisuća hektolitara vina i mošta.

Suprotno tome, Njemačka će povećati proizvodnju za četiri, a Portugal za jedan posto. Neke države članice u istočnoj Europi (Češka, Mađarska, Rumunjska, Slovačka), iako proizvode manje količine, pokazuju uzlazni trend.

Uz relativno mali volumen, berba 2021. bila bi 11 posto slabija od petogodišnjeg prosjeka, ali ipak veća od berbe 2017. godine kada je proizvodnja iznosila 144 milijuna hektolitara i bila najniže rangirana u zadnjih 20 godina. 

Amplituda varijacija proizvodnje raste iz godine u godinu. Posljednjih deset ona se mijenjala iz sezone u sezonu u znatno većim omjerima nego u desetljeću koje je prethodilo, a što je vidljivo iz gornjeg grafa. Kako zaključuju u izvješću, čini se da je ova nestabilnost u proizvedenim količinama izravna posljedica opasnosti klimatskih promjena koje su s jedne strane sve manje predvidljive, a s druge - sve češća pojava.