Šta sve utiče na kvalitet grožđa?

Na kvalitet grožđa i prerađevine od grožđa utiču sorta, lozna podloga, klimatski uslovi, zemljišni uslovi, sistem gajenja i primijenjene agrotehničke mjere. Zemljište i klima određuju individualan i strogo specifičan okus sazrijevanja grožđa u datom području. Sorta je osnov kvaliteta, a samim tim i prerađevina od njega.

"Kod vinskih sorti osnovni parametri kvaliteta su sadržaj šećera i ukupnih kiselina u grožđanom soku i sadržaj aromatičnih materija, dok je sadržaj ostalih materija bitan, ali ne i odlučujući", kaže savjetodavac Sanja Čokojević.

Dalje navodi da su kod stonih sorti čije je grožđe namijenjeno potrošnji u svježem stanju kriterijumi za ocjenu kvaliteta drugačiji. Pored elemenata hemijskog sastava grožđanog soka na kvalitet utiču i izgled i krupnoća grozda i bobice, boja, zbijenost grozda, čvrstina mesa, topljivost pokožice, prisustvo sjemenki i drugi.

"Zemljište kao glavni izvor hranljivih materija i vode je sredina iz koje vinova loza crpi neophodne količine i ugrađuje u svoje plodove - grožđe. Ona koja su lakšeg mehaničkog sastava povoljnija su od zemljišta težeg", kaže Čokojevićeva i dodaje da pjeskovita zemljišta utiču na povećanje kvaliteta grožđa, a naročito su povoljna za gajenje bijelih vinskih sorti.

Teroar ili "lična karta" vina

Ona tvrdi da su tamnija zemljišta povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima, a zemljišta rude i crvene boje također utiču na obojenost crnih vinskih sorti. Teroar u jednoj riječi sadrži uticaj različitih vrsta zemljišta, nadmorske visine, nagiba, položaja prema suncu i ostalih klimatskih uslova.

Dobar teroar bi trebalo da karakteriše:

• dovoljan, ali ne pretjeran sadržaj hranljivih materija u zemljištu, pogotovu u odnosu na azot;
• dobru ocjedljivost;
• sposobnost da se prevaziđe stres u veoma sušnim godinama, što bi za posljedicu trebalo da ima duboku penetraciju krenovog sistema, dobar kapacitet zadržavanja vlage.

Najbolji teroari odlikuju se adekvatnim sazrijevanjem grožđa i kada vanjska temperatura nije na potrebnom nivou, ali je optimalna temperatura zemljišta u nivou sa najaktivnijim dijelom korijenovog sistema.

"Primjena svih agrotehničkih mjera ima svoj uticaj na kvalitet grožđa. Poseban uticaj imaju mjere zrele i zelene rezidbe, đubrenje, navodnjavanje, zaštita od bolesti i štetočina, način i održavanje zemljišta i druge", kaže savjetodavac i dodaje da niski uzgojni oblici uslijed povoljnijeg toplotnog režima u prizemnim slojevima zraka omogućuju veće nakupljanje šećera, odnosno bolji kvalitet grožđa.

Velika količina vode stvara nepovoljan uticaj?

Navodnjavanjem se obezbjeđuje neophodna količina vode za odvijanje svih životnih procesa vinove loze i kako kaže Čokojević, to je naročito važno u mjesecima sa deficitom vlage. Intenzivirajući fiziološke procese, čiji intenzitet u slučaju nedostatka vode naglo opada, navodnjavanjem se direktno utiče na sintezu šećera, aromatičnih i drugih materija.

To je grozd! Vinova loza Mijata Stanišića daje grozdove duge do 60 cm i teške do 4 kg

"Velika količina padavina odlaže sazrijevanje. Suficit vode nepovoljno utiče na rast i sazrijevanje bobice u sve tri faze, a uticaj količine padavina daleko je veći nego uticaj temperature", dodaje ona.

Kakav uticaj stvaraju makro i mikro elementi?

Kaže da veliki uticaj na sadržaj šećera u grožđanom soku naročito ispoljavaju makro elementi: azot, kalijum i fosfor, a također i mikroelementi: bor, cink, mangan, molibden i bakar. Pravilna ishrana vinove loze povoljno utiče i na sadržaj mineralnih, bojenih i aromatičnih materija u grožđu. Tako, na primjer, pravilna upotreba određenih količina elemenata mineralne ishrane doprinosi povećanju bjelančevinastih i nebjelančevinastih materija, zatim utiče na intenzitet i ujednačenost rasporeda bojenih materija i drugih.

"Na sadržaj bojenih materija naročito utiču fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum, a također i bor, mangan, bakar, cink i molibden. Na prisustvo aromatičnih materija u grožđu naročit uticaj ispoljava fosfor, kalcijum, kalijum i magnezijum", nabraja stručnjak.

Vrijeme berbe

Prerana kao i poznija berba grožđa, kako ona kaže, također, mogu imati negativan uticaj na kvalitet grožđa i proizvoda od grožđa. Prerana berba onemogućava ispoljavanje sortnih karakteristika u smislu sadržaja šećera, ukupnih kiselina, bojenih i aromatičnih materija. Prekasnom berbom, osim ako je to planski predviđeno mnogo se gubi, prije svega, na prinosu grožđa. Koncentracija šećera se povećava, ali se remete sadržaj ukupnih kiselina i sadržaj brojnih aromatičnih materija.

Otuda, određivanju vremena berbe mora se posvetiti posebna pažnja i to u smislu blagovremenog započinjanja i završetka berbe, zatim i u pogledu organizacije berbe, kako bi obrano grožđe što prije stiglo do preradnih kapaciteta.

"Osim sorte i podloge, pravilnim upravljanjem vinogradarske proizvodnje kroz projektovanje umjerenog prinosa, odgovarajuće uzgojne oblike, gustinu sadnje, pravce redova vinograda, zatravljivanje vinograda i kroz druge agrotehničke i ampelotehničke mjere može se uticati na ublažavanje negativnih efekata globalnog zagrijavanja i doprinijeti proizvodnji kvalitetnog grožđa", navodi stručnjak.