Odabiranje proizvodnog smera ne može biti proizvoljno jer je rentabilna proizvodnja grožđa uslovljena uvažavanjem više činilaca.
Baviti se vinogradarstvom je za neke hobi i izazov u proizvodnji sopstvenog vina, dok jedan broj ljudi u tome vidi i mogućnost zarade. Prvu deceniju 21. veka obeležilo je formiranje većeg broja zasada vinove loze, sa inovativnim sortama i za naše prilike, prilagođenim uzgojnim oblicima. Kako se ta tendencija nastavila mnogi povratnici koji na porodičnim gazdinstvima podižu zasade - nemaju nikakvog predznanja, niti iskustva.
Zasadi na kojima se gaje sorte plemenite loze i rodni hibridi, služe za proizvodnju grožđa. Proizvodni vinogradi se lociraju u okviru vinogradarskih reona, podreona i vinogorja, navodi stručnjak za voćarstvo i vinogradarstvo Poljoprivredne stručne službe Kragujevac Biljana Milosavljević.
Izuzetke predstavlja gajenje plemenitih sorti i rodnih hibrida na okućnicama i u urbanim sredinama, gde takođe služe za istu proizvodnju, ali odgajivač nije obavezan poštovati obaveze propisane reonizaciom sortimenta. Ovde se radi o malom obimu proizvodnje koja nema robno - tržišni karakter, već služi za zadovoljavanje potreba vlasnika i kao ornamentalno - hortikulturni element.
U proizvodnim vinogradaima se gaje različite sorte i proizvodi grožđe različitih upotrebnih namena - za različita vina (bela, crna, ružičasta, muskatna, dezertna), za neposrednu upotrebu (stono i suvo grožđe), za proizvodnju jakih alkoholnih pića (vinjaka i lozovača) i za proizvodnju sokova, dzema i slatka.
Odabiranje proizvodnog smera ne može biti proizvoljno jer je rentabilna proizvodnja grožđa uslovljena uvažavanjem više činilaca od kojih su dva najznačajnija;
Da bi se ova dva uslova zadovoljila, pri zasnivanju vinograda za proizvodnju grožđa, bira se odgovarajuća sorta i lozna podloga i najracionalnija tehnologija proizvodnje, naglašava kragujevački stručnjak.
Sistem gajenja loze u vinogradu za proizvodnju grožđa može biti različit. Na izbor sistema gajenja utiču prirodni uslovi, ampelografske karakteristike sorte, stepen korišćenja mehanizacije i proizvodna orijentacija - posebno u odnosu na visinu prinosa i kvalitet grožđa.
Evo kako posaditi vinovu lozu i koje agrotehničke mere sprovesti u proleće?
Za podizanje ovih zasada se koriste prvoklasni i zdravi jednogodišlji, a izuzetno i dvogodišnji, lozni kalemovi. Sve je više prisutan proizvodni zahtev i interes da se vinogradi za proizvodnju grožđa podižu sa sadnim materijalom koji je prethodno selekcionisan i oslobođen inficiranosti najopasnijm virusima - takozvanim klonski bezvirusan sadni materijal.
Vinogradi za proizvodnju grožđa, izuzetno i paralelno, mogu da služe i za proizvodnju loznog sadnog materijala - reznica za kalemljenje (vioka) i reznica ta neposredno razmnožavanje vinove loze. Da bi se ovo moglo činiti, proizvodni vinograd se mora podvrgnuti posebnom postupku selekcionisanja i stalnoj stručnoj kontroli, ističe Milosavljevićeva.
Izvori
Tagovi
Autorka