Šta napraviti kada je čokot u stanju šoka?

Pošto se vremenski uslovi mijenjaju iz godine u godinu, tako bi i savjeti i preporuke trebale pratiti te promjene. Jaki udari vjetra i oluje koji se sve češće javljaju i u našim agroklimatskim uslovima, uzrokuju oštećenja na brzorastućim loznim kalemovima, a najčešće se javljuju u kasno proljeće ili na početku ljeta.

Kasnije, tokom sezone kada izdanci već budu oformljeni, rjeđe se oštećuje biljka, ali zato više strada list. Teško oštećenje lastara i lista, smanjuje proces fotosinteze i na taj način direktno se narušava kvalitet grozda, ali i čitavog čokota. Biljke koje su oštećene, uvenuće na mjestu loma.

Kako pravilno njegovati vinograd kada su vremenski uslovi nepovoljni, za Agroklub govorila je Tamara Mihailović, diplomirani inžinjer zaštite bilja. 

Visoke temperature dovode do značajnih oštećenja

Prema njenim riječima, izuzetno visoke temperature u toku ljetnih mjeseci veoma nepovoljno djeluju na razvoj biljaka i mogu dovesti do oštećenja lastara. Ukoliko dođe do oštećenja lastara, biljka je direktno ugrožena jer se smanjuje asimilaciona površina, samim tim i fotosinteza. Bez zelene lisne mase nema organa koji vrše transpiraciju i u takvom stanju čokot može doživjeti toplotni udar.

"Temperature između 35 i 40 stepeni mogu dovesti i do stvaranja opekotina na čokotu i na mjestu oštećenja može doći do lomljenja. Upravo ti otvori postaju mjesta prodiranja patogena u biljku", objašnjava Mihailović. 

Počela berba grožđa u Hercegovini - moglo bi biti izuzetnog kvaliteta?

Biostimulatori ublažavaju stres

Upravo u ovakvim situacijama, kao što je stanje stresa uslijed visokih temperatura, preporučuje se upotreba biostimulatora. Biostimulatori koji su 100% biljnog porijekla, dobiveni su procesom bakterijske fermentacije i oni pomažu biljkama da prebrode stres i nepovoljne vremenske neprilike. Kako kaže Mihailović, aminokiseline imaju važnu ulogu u stvaranju odbrambenih proteina. Nekoliko trenutaka poslije tretmana prodiru u biljnu ćeliju i pokreću usporene ili zaustavljene fiziološke procese, neophodne za obavljanje životnih funkcija biljaka.

U folijarnoj ishrani mogu se kombinirati sa fungicidima koji su preporučeni od strane prognozno izvještajne službe Srbije. "Kod povrede, dolazi do stvaranja kalusa na ranama čime se onemogućava prodor gljivičnih oboljenja i potiče se sinteza hormona auksina. Auksin je hormon rasta koji se stvara u vršnim dijelovima stabla i korijena, prenosi se u zonu izduživanja ćelija i pojačava rast biljnih organa. Na taj način biljka nastavlja stvarati nove organe bez obzira na stres", navodi ona. 

Osim upotrebe biostimulatora, preporučuje se i folijarni tretman đubrivima koja sadrže osim makroelemenata i mikronutrijente. Takođe, primjena sistemičnih fungicida u skladu sa preproukama stručnih lica, savjet je koji je neizostavan u ovakvim godinama.

Navodnjavanje kao preventiva

Ukoliko postoji mogućnost, preporučuje se navodnjavanje kao mjera za ublažavanje posljedica visokih temperatura. Neophodno je održavati, prema njenim riječima, i vlažnost zemljišta na optimalnom nivou.

"U vrijeme visokih temperatura, ne treba primenjivati ništa od agrotehničkih mjera. Sve tretmane obaviti u večernjim satima kada su temperature najniže", kaže Mihailović.

Ne skidati svu zelenu masu

Prema savjetima Mihailovićeve, ne preporučuje se skidanje sve zelene lisne mase jer biljka u tom slučaju doživljava još veći šok. Bez zelene lisne mase nema organa preko kojih se vrši transpiracija, a kako su tokom ljeta visoke temperature, bez transpiracije, čokot može doživjeti toplinski udar.

Pored toga, kretanjem sokova, čokot će se usmjeriti na ubrzani rast zelene mase što će rezultirati pojavom velikog broja jalovih lastara.