Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vino i vinogradarstvo
  • 15.12.2019. 13:30
  • Trebinjska regija, Republika Srpska, Trebinje, Hercegovina

Radovan Vukoje: Oko 50 % zemlje pogodne za uzgoj vinove loze u Hercegovini neiskorišteno

Ispitano zemljište pogodno za uzgoj autohtonih, ali i nekih inostranih sorti, prednost je Hercegovine na koju mogu da računaju vinogradari. S druge strane nedostaju podsticaji malim proizvođačima prilikom podizanja zasada, ističe Radovan Vukoje, jedan od vodećih vinara regiona.

Foto: Arhiva Radovana Vukoja
  • 1.107
  • 69
  • 0

Radovan Vukoje iz Trebinja jedan je od vodećih vinara regiona. Vukoje u intervjuu za Agroklub govori o žilavki kao adutu regije, potencijalima Hercegovine kad je riječe o vinogradarstvu i vinskom turizmu,  pravcima budućeg razvoja…

Koliko je trenutno iskorišten potencijal koji regija Hercegovina ima kad je riječ i vinarstvu i vinogradarstvu?

Što se tiče vinogradarstva, imamo 40 odsto iskorištene zemlje, značajan broj površina koje su idealne za vinovu lozu nije posađen, zemlja je dobrim dijelom spremna za sadnju, ali nema novih investitora, tj. nema koncesionara koji bi uzeli dijelovi Popovog i Trebinjskog polja koji su neobrađeni. To je šteta jer bismo na taj način dosegli razinu proizvodnje iz domaće sirovine. "Podrumi Vukoje" isključivo rade iz svoje sirovinske baze. Dakle, što se nas tiče, mi smo zaokružili svoju proizvodnju. Imamo 30 hektara i od tih hektara pravimo svoja vina i destilate.

Radovan Vukoje: Nema ozbiljne vinske priče bez udruživanja vinara

No, dosta ostalih proizvođača još nema zaokruženu sirovinsku bazu, tako da bi sigurno u narednom periodu i oni trebali ući u sadnju, pogotovo što će biti zabranjen uvoz grožđa iz drugih regiona za preradu za vina. Genaralno, u zapadnoj Hercegovini je slična situacija, i tamo postoji veliki broj parcela koje su idealne za vinovu lozu, ali još uvijek stoje neiskorištene. Sigurno i u zapadnoj Hercegovini ima bar 50 odsto toga da se posadi. Sad se procjenjuje da imamo oko tri, tri i nešto hiljade zasađenih hektara, a mi možemo da sadimo po pravilima Evropske unije, kako nam dozvoljava sporazum koji smo potpisali u Briselu, 10 hiljada hektara.

Nedostaje više podsticaja malim proizvođačima

Kako vi vidite dalji razvoj vinogradarstva u Hercegovini? Koji su prednosti na koje mogu računati vinari i vinogradari a koji nedostaci na koje treba obratiti pažnju?

Prednost je što je zemlja dobro ispitana, zna se koje sorte daju dobar rezultat. Staro smo vinogorje, imamo autohtone sorte koje su jako dobre na našem kamenom tlu, kao što je žilavka, i domaću sortu vranac, ili u zapadnom dijelu Hercegovine blatinu i trnjak, ali i neke svjetske sorte koje daju odlične rezultate, kao što su merlot, cabernet sauvignon, sirah ali i neke odomaćene sorte koje smo i mi ovdje sadili - malvasiju dubrovačku, tamjaniku ili u zapadnom dijelu Hercegovine pošip. One su se pokazale veoma dobrim u par berbi koliko smo imali. Imamo ispitano zemljište što je velika prednost u odnosu na neke regione gdje se nije ništa sadilo tako da naši budući vinogradari neće morati lutati. Što se tiče nedostataka, sigurno da nedostaje više podsticaja malim proizvođačima. Značilo bi da se podizanje vinograda dijelom subvencioniše i da se na taj način pomogne, pogotovo jer se radi o višegodišnjem zasadu, tri godine treba čekati na prvi rod kako bi stigao bilo kakav rezultat i investicija se počela vraćati.

U Hercegovini je dosta sunčanih dana, ali i dovljno vjetra

Koliko je Hercegovina u regionu i svijetu prepoznata kao vinska regija? Mogu li vinari i vinogradari sami iznijeti tu priču, ili je potrebna neka osmišljena strategija sa novoa države?

Sigurno da je bitno da se uključi država jer sve zemlje koje su uspjele na globalnom tržištu imale su ogromnu pomoć države i državnu strategiju. Hercegovina se kao regija, dobrim dijelom kroz neke aktivnosti koje podržava i Spoljnotrgovinska komora, prezentira van granica, ali to je još uvijek malo koliko bi trebalo. Konkretno, "Podrumi Vukoje" su zadnjih godina proglašeni najboljom regionalnom vinarijom što je veoma značilo čitavom našem vinogorju da bi se ono brendiralo kao vrhunsko, jer ako imate lidera u regionu onda i taj region sigurno raste.

Rekao bih i da je manifestacija "Salon žilavke" mnogo doprinijela otvaranju Hercegovine kao regije i približavanju njenih autohtonih sorti vinoljupcima, somelijerima, vinskim novinarima, kritičarima… Na tom svojevrsnom slavljenju ove autohtone sorte bude 800 - 900 posjetitelja, veliki broj iz inostranstva. Oni dolaze, degustiraju naša vina, pričaju o njima, dalje pišu… Takođe, imamo manifestaciju "Blaž" u Međugorju gdje se prezentuju autohtone sorte i takođe veliki broj ljudi dolazi i posjećuje je. Što više takvih direktnih prezentacija, u našoj zemlji, ali i vani, pomažu jednom regionu da se brendira. Naravno to mora biti i državna strategija, država treba da ulaže u kontinuiranu promociju našeg vinogorja. Hercegovina možda nije bogata nekim stvarima, ali bogatstvo i raznolikost našeg vinogorja je nešto što može biti ne samo vinska i vinogradarska ponuda nego i turistička, jer svi ti vinari koji se nalaze na našoj vinskoj cesti imaju turističke objekte koji primaju goste i na taj način valorizuju svoj proizvod.

Radovan Vukoje: Hercegovina je druga vinska regija u bivšoj Jugoslaviji

Kako je pozicionirana Hercegovina u reginonalnim okvirima kad je riječ o vinskom turizmu?

Poslije Istre, koja je regija broj jedan što se tiče vinskog turizma, rekao bih, da smo druga regija u bivšoj Jugoslaviji. Imali smo prve vinske ceste poslije Istre. Taj projekat smo počeli da radimo već 2003. a implementirali ga 2005. godine. Na tom polju smo najviše i uradili možda u posljednje vrijeme. Veliki broj turista se nalazi u blizini, na dubrovačkom i crnogorskom primorju, nalazimo se na povoljnoj tački i kad je riječ o održavanju kongresa - sve jo to doprinijelo da se vinski podrumi izbrendiraju u tom smislu i da veliki broj turista prolazi kroz njih. Naravno i to treba još urediti, napraviti kategorizaciju vinskih podruma i na taj način dići na još veći nivo priču o vinskom turizmu. Kroz naš podrum prođe oko 40.000 ljudi godišnje, tako da to smatram ne samo dobrom promocijom našeg podruma nego i čitave regije. Mi radimo koncept sa sopstvenim restoranima autohtone hrane i koncept naših vina i destilata koji su u posljednje vrijeme jako dobro prihvaćeni na tržištu a krenuli smo i sa proizvodnjom maslinovog ulja.

Radovan Vukoje: Zasadili smo 1.000 maslina, planiraramo širenje zasada

Koliko je važno priču o vinima upotpuniti i propratnim sadržajima, recimo, autohonim jelima i domaćom kuhinjom?

To je najvažnije. Mi kroz naše restorane pravimo slaganje hrane i vina, Francuzi kažu vjenčanje, mariage. Da biste shvatili jedan narod, Rimljani kažu, probajte njihovu hranu, probajte njihovo vino, onda ćete znati kakvi su to ljudi. Upravo sa tom ponudom mi idemo pred turiste koji dolaze u naš kraj. Nije to lak posao, treba to sve spojiti, uklopiti… Radimo i sa velikim kuharskim majstorima iz regiona i inostranstva. Imamo posebne kuharske večeri sa tim velikim majstorima i više od 20 velikih kuhara je gostovalo u proteklom periodu u Vinskoj galeriji. Smatram da je tu bitan kontinuiran i svakodnevan rad jer svakog čovjeka i turistu kojeg ugostimo želimo da prvo upoznamo sa onim što Hercegovina nudi, tj. autohtonim proizvodima i to naravno sve uklopljeno sa našim vinima. To je jedna neraskidiva veza i jedan ozbiljan turistički proizvod koji je mislim i najbitnija stvar u prezentaciji Hercegovine na velikoj turističkoj sceni.

Ključ uspjeha je proizvoditi vrhunska vina

Vina "Podruma Vukoje" piju se na tri kontinenta a nagrađena su sa brojnim zlatnih medalja na regionalnim i svjetskim smotrama. Kako vidite ključ uspjeha vaših vina? Koliko su važne  geografske i klimatske karakteristike regije, koliko taj sam tehnološki postupak, koliko znanje?

Prvo, da bismo se bavili vinogradarstvom moramo imati pogodno tlo, dobru zemlju. Mi u Hercegovini imamo lijepo kamenito tlo koje daje jako mineralna i osubujna vina. Takođe, vrijeme mora biti idealno na tom tlu. Imamo dosta sunčanih dana, ali i dovljno vjetra, i ta provjetrenost omogućava što manje prskanja, a što više prirodno okruženje u vinogradu. Sve su to preduslovi da mi proizvedemo vrhunsko grožđe. Rekao bih da je najbitnija stvar prvo proizvesti vrhunsko grožđe jer ste tu napravili 50 odsto svog budućeg vina. Na svojim lokalitetima Zasad polje i Carski vinogradi marljivo radimo kako bismo proizveli primarnu sirovinu  koja nam je jako bitna za dalje.

Znači, 50 odsto kad proizvedemo vrhunsko grožđe smo napravili vrhunsko vino, 50 odsto te umješnosti mora biti u samoj vinariji kako bismo to što smo dobili u vinogradu pretočili u čašu. Moramo i tu biti jako marljivi, precizni, biti veoma selektivni u odabiru najboljih grozdova za vina i destilate, ali takođe i poštovati postulate i voditi  cijeli proces na pravi način. Potrebno je i oko samog odležavanja biti strpljiv, ne možemo očekivati da će neko veliko vino biti gotovo za godinu, dvije. Ono mora da bude u podrumu nekad i po sedam, osam godina, kao što su naša najbolja vina dok dođu na degustaciju. Rekao bih da je to bitna stvar koja nas odvaja od drugih, sva vina iz moje autorske linije leže minimalno četiri godine u podrumu, a velika crvena sedam, osam godina.

Vina iz Vukojine autorske linije leže minimalno četiri godine u podrumu, a velika crvena sedam, osam godina

Skoro četiri decenije ste u ovoj priči, dobijali ste priznanja, sticali nove kupce, pomjerali granice kad je riječ o proizvodnji vina. Šta je prema vašem mišljenju najveći uspjeh koji bi ste izdvojili za sve ove godine?

Veliki uspjeh je što smo vratili žilavku na svjetsku vinsku kartu još 2005. godine. Veliki uspjeh je i što smo došli u situaciju da plasiramo vina na tri kontitenta. Vina naše vinarije su najbolji ambasadori jer svaka boca priča o našem teritoriju i o tom lijepom kamenom tlu koje daje tako velika vina. U vinima se osjeti ta mediteranska snaga i to je nešto što je jako bitno, kad bilo ko i bilo gdje u svijetu proba naša vina on može da zamisli taj naš divni  teritorij kako izgleda. Veliki je uspjeh i što smo godinama u regiji jugoistočne Evrope lideri i lokomotiva razvoja ove naše industrije, i u našoj zemlji i regiji. To je i velika obaveza da iz godine u godinu vučemo naprijed regiju i postavljamo je na mjesto gdje zaslužuje, a to je da bude među najznačajnijim vinskim regionima svijeta. Mi možda nismo velika regija, ali smo sigurno regija za vrhunska i velika vina i na taj način mislim da treba da postavimo svoju filozofiju, da se svi okrenemo proizvodnji vrhunskih vina jer samo tako možemo da budemo drugačiji od ostalih.

Žilavka je Hercegovac zarobljen u boci

Vina pravite od autohtonih, ali internacionalnih sorti grožđa. U čast žilavke organizujete posebnu manifestaciju "Salon žilovke". Je li ova sorta adut regije?

Apsolutno smatram da je najbitniji adut ove regije jer je prava autohtona sorta koja se nalaze od krajnjeg istoka regije, tj. Lastve pa do krajnjeg zapada, tj. Ljubuškog. Ima je u svakom dijelu našeg vinskog regiona i autentična je samo za ove krajeve jer gdje se god sadila, nije mogla da da tako dobre rezultate kao u Hercegovini. Ona je, ja bih rekao, Hercegovac zarobljen u boci. Jako je mineralna, snažna, uljaste teksture, žuto-zelene boje. Dvije hiljade godina je ovdje zajedno sa ljudima koji žive na ovom prostoru, veliku su joj čast napravili Austrougari kada su podigli čuvene Carske vinograde koji su sada u vlasništvu "Podruma Vukoje".

To je sorta koja sigurno može da da dobre rezultate i na  kamenu, i pijesku, i na crvenoj zemlji, i na bijeloj zemlji. Zbog te prilagodljivosti rekao bih da je ona naš najveći adut i svi ljudi koji su nas posjetili iz mnogobrojnih vinskih regija istakli su žilavku kao nešto  posebno, svojevrstan dragulj. Za istočnu Hercegovinu je veoma bitan i vranac, najveća balkanska sorta. Mogu slobodno da kažem da se najbolji vranci  prave u Hercegovini. Vranca imamo i u Dalmaciji, i u Hercegovini, i u Crnoj Gori, i Makedoniji, Kosovu, ali posljedjih par godina veliku priznanja dolaze upravo u Hercegovinu za vina od te sorte. Smatram  da je i to i naš veliki adut, naravno uz druge autohtone sorte, kao što su blatina i trnjak koji su takođe interesantne i dobre sorte. I one posljednjih godina dobijaju priznanja na međunarodnim smotrama.

Na tržištu uskoro i Hercegovački džin

Kad je riječ o "Podrumima Vukoje", šta su planovi za naredni period?

Posljednjih par godina realizovali smo veliku investicuju na lokalitetu Zasad polje gdje smo napravili destileriju koja svojim kapacitetom možda nije velika, jer je riječ o kraft destileriji malog kapaciteta, ali sa vrhunskim destilatorima od firme Adolf Adrian, koje smo implementirali u saradnji sa njemačkom firmom Agrosad koja se bavi specijalizovanom  vinogradarskom i vinskom opremom. Tu pravimo monosortne rakije od grožđa. Ideja je ih stavimo rame uz rame sa odličnim rakijama koje imamo u našoj zemlji od šljive, viljamovke, dunje i drugog voća. Ove godine ćemo na tržište pustiti i prvi hercegovački džin. To piće smatram veoma pogodnim za Hercegovinu jer sve ono što nam treba za njegovu proizvodnju nalazimo na hercegovačkim brdima. To će biti lijepa sublimacija grozdove rakije i rijetkih hercegovačkih trava. U budućnosti planiramo i razvoj ozbiljne maslinarske priče kroz uljaru. Prvi rezultati koje smo dobili, kad je riječ o masinovom ulju su veoma dobri. Opredijelili smo se za pet sorti - leccino, pendolino, frantoio, buža i bjelica. Dale su dobar kvalitet sa solidnim rodom. Mislim da ćemo tek u budućim godinama razvojem naše uljare ta priča dobiti posebnu težinu.

Kada govorimo o daljem razvoju  vinogradarstva i vinskog turizma u Hercegovini neophodan segment te priče su ljudi koji žele da se bave tim poslom. Ukratko, šta biste im savjetovali?

Prvo moraju brižljivo izabrati poziciju vinograda, posaditi svoj vinograd, marljivo raditi u njemu, napraviti dobru sirovinsku bazu kako bi uz jedan predan i tačan rad u podrumu iznijeli jednu lijepu novu vinsku priču i na taj način se pozicionirali na tržištu isključivo kvalitetnim i vrhunskim vinom. U svijetu postoji mnogo regiona gdje se proizvode solidna vina koja nisu velika vina i vina specijalnog kvaliteta, a Hercegovina je zemlja koja je za takva velika i specijalna vina bogom dana. Zato treba iskoristiti svoju zemlju na pravi način i vrijednim radom dobiti odlična vina koja će se lako  plasirati na tržište.


Fotoprilog


Tagovi

Radovan Vukoje Podrumi Vukoje Hercegovina Vinogradarstvo Vinski turizam Žilavka Vinske ceste


Autorica

Marija Manojlović

Više [+]

Diplomirana novinarka sa višegodišnjim iskustvom rada u medijima. Ljubiteljica prirode i svega što ima veze sa selom.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P