Pup uzmite na vrijeme i čuvajte u frižideru do kalemljenja - kako?

U savremenoj voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji, posebno u proizvodnji sadnog materijala, postupak kalemljena ima veliki značaj. Kako ga tehnički ispravno obaviti, na primjeru vinove loze i masline, pojasnio je Marijo Leko, dipl.ing.polj.,rukovodilac odjeljenja biljne proizvodnje Federalnog agromediteranskog zavoda.

Besplatna škola kalemljenja je održana u sklopu edukacijskih aktivnosti Zavoda u oblasti vinogradarstva i voćarstva, a učestvovali su hobisti, voćari i vinogradari kao i studenti Agronomsko i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

T buding

U praktičnom dijelu radionice demonstrirana je tehnika kalemljenja starijih stabala masline zelenom primkom "pod koru" i vinove loze korištenjem zelenog pupa tzv. "T buding". Prema riječima Leke, kod vinove loze je fokus stavljen na zeleni pup, a inače se ovaj postupak izvodi sa zrelim.

"Pup koji se drži u hladnjaku, uzima se u prvom ili drugom mjesecu, kada je loza u mirovanju. Bolji prijem je kada se kalemljene provodi sa zrelim pupom, koji se uzima sa reznica uzetih u razdoblju od prvog do trećeg mjeseca, odnosno prije kretanja vegetacije. Reznice, odnosno sedam do osam pupova s centralnog dijela trsa, drže se u hladnjaku na temperaturi 1-4 stepena", pojašnjava ovaj stručnjak.

Dodaje kako ih je najbolje držati u dijelu frižidera gdje se čuva povrće, a temperature ne smije biti ispod nula kako ne bi smrznulo. Njime se vrši kalemljenje, na desetak centimetara ispod vrha stabla vinove loze. Napravi se urez u obliku slova T, što je standardno kod kalemljenja.

"Stablo je trs od zemlje do prvog račvišta. Izvrši se komplet skidanje nadzemne mase i desetak centimetara ispod toga reza se vrši umetanje zrelog pupa ispod kore loze. Mi smo demonstrirali kalemljenje zelenim pupom, tu je nešto slabiji prijem, ali se isto tako izvodi", ističe Leko.

Pod koru

Kalemljenje pod koru je uobičajeni način koji se izvodi nakon cvjetanja masline, kada se kora lako odvaja od drveta. Pokazalo se da je to razdoblje od sredine petog do sredine šestog mjeseca. Maslina se tada najčešće kalemi. Ovaj stručnjak navodi i prednost kalemljenja u postupku promjene sortimenta s aspekta uštede vremena u fazi juvenilnog razdoblja mladih sadnica kao i sigurnosti u pogledu željenog sortimenta.

"Kada podižemo novi nasad mi dobijemo deklarirani sadni material, ali tek kada dođe rod vidimo je li sve onako kako smo kupili. Je li to ta sorta, a ako i jeste i iz nekog razloga vam se ne svidi, puno bolje je prekalemiti nego ponovo saditi nešto zbog činjenice da s ovim prethodnim niste zadovoljni", kaže Leko.

Time se štedi i po nekoliko godina vremena, jer se sadnice ne bi čupale, pogotovo ako su voćke, što nije nimalo jednostavan proces, pa ponovo sadile nove sorte. Svemu treba barem tri godine da se vidi kako i kada rađa: "Kada kalemite, dogodine se može imati rod, jer već ima razvijenu podlogu i korijen. Činjenicom da ne morate saditi novu voćku koja zahtijeva vrijeme za razvijanje, već ste na dobitku."

Osim toga, pupovi se uzimaju sa stabla za koje se sa sigurnošću zna da je dobro, i prekaleme na voćku, pa se pouzdano zna šta možete očekivati. Poseban je naglasak stavio na rješavanje problema alternativne rodnosti sorte oblica, osiguravanjem oprašivača unutar krošnje.

Sadnice kalemljene na bujnu podlogu zahtjevaju veći razmak, na šta još obratiti pažnju?

"Oblica najčešće ne rađa svake godine, nego svake druge ili treće. U toj se godini ona izrodi, prerodi, pa opet treba par godina da se vrati ta njena fiziološka ravnoteža. Ima neki problem i s oplodnjom. U tom slučaju se ona može prekalemiti ili se unutar nje prekalemi jedna grana drugom sortom, oprašivačem, koja pomaže oplodnju. Dakle, unutar krošnje se dobije grana koja se pokazala kao dobar oprašivač, primjerice levantinka", zaključio je Leko.