Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Srpski aduti za EU
  • 22.08.2017. 12:15

Prokupac brendira vinsku Srbiju

Mali vinari podigli su kvalitet vina od prokupca. Podižu se novi vinogradi pod tom sortom, a vina polako krče put u inostranstvu. Prokupac je dovoljno autentičan da skrene pažnju vinoljubaca širom sveta.

Foto: Igor Luković, Tomislav Ivanović, Dragoslav Ivanović, Martin Candir
  • 5.921
  • 1.274
  • 0

Stariji se sećaju prokupca, vinske sorte, za proizvodnju masovnih, industrijskih vina socijalističke Jugoslavije. Na ovaj pojam uglavnom je prva asocijacija bila kombinat koji je proizvodio voćne rakije u tadašnjoj državi. Od prokupca su se pravili vinski destilati i jeftina vina tipa ružice.

I sve je to trajalo do početka 2000. godina, kada se menja tehnologija proizvodnje grožđa pa i vina, a ova sorta daje svoj puni potencijal. Urednik časopisa "Vino i fino" Igor Luković kaže da su sa neuspelom tranzicijom i krahom velikih industrijskih vinarija primat preuzele one manje, porodične, koje su prokupcu udahnule novi život:

"Prokupac polako osvaja sva vinogorja u kojima ga je nekada bilo. Pre svega je reč o župskom vinogorju, koji je u rejonu tri Morave, sadi se i u zapadnoj i u istočnoj Srbiji, kao i u okolini Smedereva. Ponegde ga ima je bilo na Fruškoj gori a pouzdano znamo da je stigao do Vilanja u Mađarskoj. Ipak, Župa je i najzaslužnija što je prokupac uopšte sačuvan".

Za prokupac - topliji rejoni

Luković kaže da prokupac može svoj potencijal da iskaže u toplijim rejonima i vinogorjima, zato što sazreva kasnije i potrebna mu je veća suma temperatura da bi nakupio dovoljno šećera. Vinogorja koja odgovaraju merlou i kaberne sovinjonu odgovaraju i prokupcu.

Kada je reč o vinarijama koje proizvode prokupac, a koje valja istaknuti, Luković, koji je i vinski kritičar navodi sledeće:

Luković: Prokupac je autentičan i pivlači pažnju

"U Župi su tu pre svega Vinarija Ivanović, Rajković, Budimir, vinarija Koste Botunjca. Prokupac se vratio u Toplicu za koju kažu da mu je kolevka pa da odatle potiče kao sorta. Tu definitivno treba izdvojiti vinariju Doja. Treba spomenuti i vinarije Virtus, Janko, vinarija Vila vina iz Trstenika, Toplički vinogradi, u zapadnoj Srbiji vinarija Jelić je jedina koja gaji prokupac. Plašim se da nekoga ne preskočim. Danas imamo 20 - 25 vinarija koje imaju prokupac u svom portfoliju i nekoliko stotina vinogradara koji ga gaje u svojim vinogradima".

Umerena punoća, niža kiselina

Prokupac nije sorta koja će dati vina sa 15% - 16% alkohola, jako puno ekstrakta i tela. On ne može da bude poput vranca ili kaberne sovinjona iz Kalifornije. I to ne treba da bude. On se nalazi između sorti koje daju vina sa izrazito elegantnim telom, i nižim alkoholima i i onih sorti koje daju velika i robustna vina.

"Prokupac daje vina koja su skladna i umereno puna. Po knjigama, vina imaju nešto niže kiseline, ali to ne mora da bude pravilo, jer je poslednjih godina iz šumadijskog i smederevskog vinogorja izašlo nekoliko prokupaca sa visokim kiselinama. Kada se prokupac obere u vreme kada nije potpuno zreo, tanini znaju da budu jako suvi i grubi. Što se tiče aromatike, prokupac miriše pre svega na tamno voće - kupine, borovnice, šljive, tu uvek ima nekog herbalnog štiha. U zavisnosti od toga odakle dolazi može da ima i mineralnosti, može da miriše na zeleni list duvana. Kada ostoji, kad evoluira, razvijaju se fine arome sušenog voća. Dakle, aromatski profil prokupca - umerena punoća, malo niže kiseline i živa taninska struktura", opisuje Luković.

I za izvoz i za domaću turističku ponudu

Luković kaže da je prokupac najviđenija sorta na kojoj bi trebalo raditi kada se Srbija brendira kao vinska regija. Prokupac je dovoljno autentičan da skrene pažnju vinopija širom sveta, koji su se umorili od vina koja su im odavno poznata.

"Kada vinoljupci kupuju vina iz regija koje im nisu poznate, retko kada kupuju vina od internacionalnih sorti. Još jedan rumunski šardone, ili bugarski sira, ili srpski kaberne nisu zanimljivi potrošaču u Londonu, Madridu ili Berlinu koliko god da su dobri. Previše je vina od internacionalnih sorti koja dolaze iz raznih vinogorja. Ako ponudite nekom nešto autetično kao što je u Dalmaciji plavac mali, ili u Crnoj Gori vranac, ili u Srbiji porkupac, onda imate pažnju potrošača i sve što bi trebalo da mu ponudite to je dobar odnos cene i kvaliteta. Potpuno sam siguran da to sa prokupcem možemo da uradimo. Sve ovo važi i za turističku ponudu u samoj Srbiji", konstatuje Igor Luković.

Uz ograničen rod, prokupac daje odlična vina

Pun potencijal prokupca među prvima je vinskoj sceni pokazao vinogradar i vinar u Aleksandrovcu Dragoslav Ivanović. Kaže da ko je pre dvadesetak godina hteo da podiže vinograd sortama za crvena vina, u Župi nije imao puno izbora. Bilo je kalemova prokupca, vranca, bojadisera i tu se spisak privodio kraju. Kaže da kvalitet grožđa u njegovom vinogradu došao kao posledica ograničenja prinosa:

Ivanović: Sva mudrost je u vinogradu

"Velike filozofije nema. Da bi grožđe moglo da da dobro vino, ono mora da bude zrelo i zdravo. Uz sve redovne poslove u vinogradu, naročitu pažnju treba pokloniti zelenoj rezidbi. Standard prinosa u mojim vinogradima je 5.000 kilograma po hektaru".

Tako je u Ivanovićevom vinogradu. Ali taj rod obezbeđuje samo trećinu potreba vinarije. Ostale dve trećine prokupca koje kupi u Župi dolaze iz vinograda gde je prinos od 7.000 - 8.000 kilograma po hektaru.

Država da stane iza klonske selekcije prokupca

Kada je o sadnom materijalu reč, Ivanović kaže da su se poslednjih godina na našem tržištu pojavili lozni kalemovi iz Raušeda iz Italije (VCR - Vivai Cooperativi Rauscedo). Vina od grožđa iz vinograda posađenih tim kalemovima je ocenio kao solidna. Kaže da vinogradari koji kupuju kalemove prokupca u Srbiji, uglavnom kupuju sadni materijal na nivou populacije:

"Država bi morala da stane iza klonske selekcije prokupca. Da bi mi vinogradari tačno znali šta kupujemo. Ovako mi vinogradari iz Župe iz svojih starih vinograda sečemo reznice i nosimo ih preko Morave na kalemljenje. Dobro je da sada širi izbor podloga za kalemljenje vinove loze. Nekada, pre desetak godina, imali smo samo podlogu Kober 5BB, a danas su u proizvodnju uvedeni i SO4, Rihter i Paulsen".

U podrumu ne pokvariti ono što je postignuto u vinogradu

Dragoslav Ivanović kaže da na tradicionalan način prerađuje prokupac i dodaje da u podrumu ne bi smelo da se pokvari ono što je u vinogradu postignuto:

"Tu nema neke velike filozofije u proizvodnji prokupca. Grožđe se mulja, ubacuje se u otvorene kace, u tim kacama macerira i fermentiše uz ručno potapanje kljuka 2-3 puta dnevno. Kvasce, enzime ne dodajem. Sva mudrost je u vinogradu".

Prokupac u kupaži

Kada je o strategiji za proizvodnju vina reč, Ivanović kaže da ga kupažira u odnosu 85% prokupac, a ostalih 15% čine kaberne sovinjon sa 8% i merlo sa 7%, sa blagim odstupanjem u zavisnosti od proizvodnih rezultata pojedinih godina. O razlozima za kupažu on kaže:

"U odnosu na kaberne i merlo, prokupac ima defininitivno malo slabije telo, ali zato ima odličnu aromu. Prokupac ima slabije kiseline pa mu dobro dođu kiseline pogotovo iz kabernea. Moje iskustvo mi kaže da mu dobro dođe mekoća iz merloa da bi vino moglo da krene u prodaju malo ranije".

Dragoslav Ivanović proizvede oko 25.000 boca godišnje. Od 2010. prokupac prodaje u SAD. Veći deo konzumenata su naši ljudi u dijaspori. Međutim, kako kaže, na internetu ima dosta pozitivnih komentara i samih Amerikanaca o prokupcu ali i o tamjanici.

"Proboj je spor ali konstantan. Srbija je nepoznata vinska zemlja, a ja sam mali vinar. I moje kolege, podrum Budimir i podrum Janko imaju slična iskustva. Ne možemo da očekujemo bum u prodaji, ali ne bi bilo ni dobro jer ne bi mogli da zadovoljimo povećane zahteve tržišta. Ovakvim blagim rastom ćemo svakako sačuvati kvalitet u proizvodnji. Moj prokupac se u SAD prodaje po ceni od 16 - 20 dolara", tvrdi ovaj vinar.

Kada je o "starom kontinentu" reč, Ivanović kaže da je malog izvoza bilo u Nemačku, Švajcarsku, Luksemburg i Estoniju. Kaže da su mu još uvek prioritet domaći kupci sa kojima sarađuje već dve decenije, a u izvoz ide ono što pretekne.

Blogerska zajednica prepoznala prokupac

Prevodilac Tomislav Ivanović 2010. godine pokrenuo je sajt na adresi Vinopedija.rs sa vinskim vestima iz Srbije na našem ali i na engleskom jeziku. Dobar deo prepoznatljivosti naša vina u inostrastvu stekla su zahvaljujući ovom mediju. Vinopedija je prošle godine na takmičenju "Millesima blog award" u Bordou pobedila na takmičenju uparivanja hrane i vina među blogovima iz celog sveta, a Ivanović je počeo da radi i za nekoliko stranih medija.

Ivanović: Stranci odlično reaguju na prokupac

"Kao i u svim segmentima života, tako i u potrošnji vina, smenjuju se trendovi. Vinska scena se zasitila internacionalnih sorti i tu vidim šansu za nešto lokalno, autetično a tu vidim šansu za naš prokupac. Kada idem na vinska okupljanja, nosim vina iz Srbije. Blogeri odlično reaguju na prokupac, jer su navikli da iz istočne Evrope piju bela vina. Veoma je bitno da se prokupac lako izgovara za razliku od nekih autohtonih grčkih ili turskih sorti čija imena stranci ne mogu da zapamte", kaže Ivanović.

Dodaje da su reakcije i na kvalitet prokupca odlične, pošto polako iz trenda izlaze teška, opora vina kod kojih se oseća uticaj bureta.

Od prošle godine i Dan prokupca

Tomislav Ivanovića i Igor Luković zajendno su osmislili da se 10. oktobra obeležava Dan prokupca, a sa tim se i počelo prošle godine:

"U svetu već postoje međunarodni dani kaberne sovinjona, šardonea, sovinjona belog. Jednom sam sa Igorom Lukovićem pričao kako bi bilo dobro da u Srbiji uradimo to isto, ali sa prokupcem, što bi bila odlična promocija te sorte. Lane se taj praznik proslavio u 40 restorana, vinoteka i vinskih barova. Obeležavalo se u Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu i Zlatiboru, ali i u inostranstvu - Budimpešti i u Zagrebu. Ove godine će na Dan prokupca doći i blogeri i vinski kritičari iz inostranstva", najavljuje Ivanović.

Kada je o ovogodišnjoj berbi reč, iz Župe stižu vesti da je prokupac u odličnoj kondiciji, pa iako bi septembar prošao bez značajnih padavina, možemo očekivati i kvalitetna vina od ovogodišnjeg roda.

Foto: Igor Luković, Tomislav Ivanović, Dragoslav Ivanović, Martin Candir

"ZPP i Srpski aduti, (R)Evolucija poljoprivrede" projekat sufinansiran iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


Tagovi

Vino Prokupac Izvoz Grožđe Igor Luković Tomislav Ivanović Dragoslav Ivanović


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."


Partner