Pravilna priprema tla za podizanje vinograda čini proizvodnju isplativijom

Vinovoj lozi trebalo bi obezbijediti što povoljnije zemljišne uslove za razvoj korijena i nadzemnog dijela čokota. Prije sadnje je jedini najpogodniji momenat da se organska i mineralna đubriva unesu u cijelu zonu tla u kojoj će se nalaziti korijenov sistem. Tada se unose znatno veće količine hranjiva ("đubrenje na zalihu") nego kada se to i redovno radi kod zasada u eksploataciji.

Osim uticaja na hemijske osobine, ovo je vrijeme kada se isto tako najviše mogu poboljšati i njegove fizičke i biološke osobine. Zato se đubrenje prije podizanja vinograda zove još i meliorativno.

Plodnost - osnova dobrog gazdovanja

Šta je potrebno učiniti kako bi izbjegli greške prilikom podizanja vinograda, pitali smo mr. sc. Habibu Lugonić, Šefa odsijeka za monitoring zemljišta u Federalnom zavodu za agropedologiju.

"Poznavanje plodnosti zemljišta je osnov dobrog gazdovanja. Nekontrolisana upotreba gnojiva štetna je jer zagađuje tlo, vodu i živi svijet, a pri tom poskupljuje proizvodnju i čini je nerentabilnom", započinje svoju priču Habiba.

Zašto je važna agrohemijska analiza zemljišta?

Unapređenje poljoprivrede, odnosno racionalno korištenje zemljišta nije moguće ostvariti bez takozvanog "sistema kontrole plodnosti". Prema njenim riječima, pitanja koja svaki poljoprivredni proizvođač treba da postavi sebi su:

• koliko poznaje svoje zemljište;
• kakva su mu svojstva;
• da li je tlo kiselo;
• je li dovoljno humozno.
• ima li dovoljno osnovnih makro hraniva - azota (N), pristupačnog fosfora (P2O5) i kalija (K2O), odnosno kakva mu je plodnost i kakve proizvodne rezultate ostvaruje?

Odgovori na većinu ovih pitanja ne mogu se dati bez rezultata analize uzoraka tla. Važnost i značaj ispitivanja ne treba posebno naglašavati jer je to već odavno u svijetu ustaljen postupak koji se redovno provodi na poljoprivrednom zemljištu.

Ispitivanja svakih pet godina

Našu sagovornicu smo pitali i šta je krajnji cilj kontrole plodnosti tla. 

"Sistem kontrole plodnosti zemljišta obavlja se sa namjerom očuvanja i poboljšanja fizičkih, hemijskih i bioloških svojstava i osiguranja pravilne upotrebe mineralnih i organskih gnojiva".

Po našoj Zakonskoj regulativi, fizička i pravna lica, vlasnici ili korisnici koji su upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava, a koji su korisnici poljoprivrednog zemljišta, dužni su provoditi sistemsku kontrolu plodnosti tla, koje je katastarskim klasiranjem svrstano u kategoriju od 1. do 4. katastarske klase obradive poljoprivredne zemlje, površine veće od 0,2ha, na osnovu člana 31. st.1, 2. i 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ispitivanje plodnosti tla se obavlja svakih pet godina.

Sistemsku kontrolu obavlja institucija koja u pogledu kadrova i opreme ispunjava propisane uslove utvrđene posebnim propisom i ima ovlaštenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Na naše pitanje da li sami vinogradari mogu izvršiti uzorkovanje tla i na koji način, ova stručnjakinja nam je odgovorila da uzimanje uzoraka predstavlja jednu od najznačajnih mjera u pravilnoj primjeni gnojiva.

Šahovski način uzorkovanja - najbolji

"Od toga, kako je uzet uzorak, odnosno da li je pravilno ili nepravilno, u velikoj mjeri zavise i rezultati pa otuda i ispravnost zaključaka i preporuka za gnojidbu. Uzorkovanje tla isključivo rade stručne i obučene osobe", objašnjava Lugonić.

Proizvođači koji su planirali podizanje zasada vinove loze i oni koji imaju vinograde u punom plodonošenju, u manjem broju obraćali su se stručnjacima ovog Zavoda po pitanju kako izvršiti uzorkovanje i kako dostaviti iste za analizu, posebno u uslovima pandemije korona virusa. 

"Uzgajivači nam se mogu obratiti za analizu plodnosti zemljišta putem e-maila: info@fzap.gov.ba ili telefonom, na broj: 033/254-840".

Podizanje novog vinograda: Dobro pripremite tlo i lozne kaleme

Naša sagovornica dodaje da postoji više načina za uzimanja uzoraka. Neki od njih su šahovski raspored, dijagonalni, kružni ili u obliku elipsi. "Prema nekim istraživanjima, šahovski raspored uzimanja uzoraka je najbolji jer su mjesta pravilnije raspoređena po cijeloj površini. Prilikom uzorkovanja zemlje, naši ljudi najviše koriste njega", priča nam ona. 

Uzorci za analizu mogu se uzimati specijalnim sondama ili pomoću ašova i noža i oni mogu biti pojedinačni ili prosječni. Pojedinačan se uzima sa jednog mjesta na parceli, a prosječan je sastavljen iz više pojedinačnih uzoraka.

Vinova loza je kultura koja ostaje na zasađenom mjestu do 30 godina i više, što zavisi od inteziteta proizvodnje. Imajući u vidu da su velika ulaganja za podizanje novih zasada, poljoprivrednici su sve svjesniji da je pomenuta mjera neophodna pri pravilnoj pripremi zemljišta za uzgoj ovog usjeva.