Ostali bez polovice uroda vinove loze - Francuskoj nisu pomogli ni helikopteri

Iznenadni mraz, najgori u posljednjih nekoliko desetljeća poharao je francusku vinsku industriju koja se već bori s posljedicama koronavirusa i carinama koje je SAD na njihova vina uveo u listopadu prošle godine.

Vinogradari od Bordeauxa do Burgundije palili su svijeće (metalne posude ispunjene voskom), slamu, a kako piše Decanter, iznad vinograda letjeli su čak helikopteri korišteni za cirkulaciju toplijeg zraka, sve kako bi zaštitili ovogodišnju berbu od niskih temperatura. Unatoč njihovim naporima, postoje izvješća o ozbiljnoj šteti u nasadima diljem te zemlje. 

Kako navodi Vitisphere stradalo je 50 posto pupova, što je težak udarac za tamošnje proizvođače. Temperature su u većini regija bile od -5 do -6°C, a u općini Sainte-Cécile-les-Vignes je izmjereno čak -9°C. Uništeni su vinogradi u dolini Rhone, Loire, u okolici Bordeauxa te pokrajinama Burgundija i Champagne. 

"Mraz je pogodio 80 posto francuskih nasada", izjavio je Jean-Marie Barillère, predsjednik francuskog Nacionalnog komiteta za vina s kontroliranim geografskim porijeklom (CNIV).

Koje sorte su najviše stradale?

Prema savjetniku s Instituta za vino i vinarstvo, Tristanu Perchocu, sorte koje su najviše pretrpjele štetu su Viognier, Muškat, Bourboulenc, Grenaš i Syrah.

"Chardonnay bi mogao biti puno više pogođen od Pinota crnog, a šteta će biti procijenjena za nekoliko tjedana", kaže Thiébault Huber, predsjednik unije vinogradara Bourgogne (CAVB). Istovremeno, predsjednik vijeća za vino Bordeauxa (CIVB), Bernard Farges izvještava da je u toj regiji mraz uništio veliki dio nasada.

Nešto blaže temperature bile su u istočnim Pirinejima, dok su manje štete procijenjene u pokrajini Elzas. No, prema daljnjoj vremenskoj prognozi francuski proizvođači mraz i dalje mogu očekivati.

Jedna od osobina klimatskih promjena je veća učestalost ekstremnih vremenskih pojava kao što je i ova, a od početka hladnog vala bilo je jasno da se događa nešto nesvakidašnje. Tijekom vikenda ta je zemlja shvatila da je u pitanju elementarna nepogoda koje se dešava jednom u pola stoljeća i da su ostali bez velikog dijela ovogodišnjih prinosa.

Tamošnja je Poljoprivredna komora pokrenula kriznu jedinicu za podršku poljoprivrednicima, a donesene su i mnoge mjere za pomoć vinarima poput oslobađanja plaćanja socijalnih doprinosa. Ukinuta je i krizna destilacija.