Studenti ovde mogu da vide sve što je vezano za sektor vinogradarstva i moj utisak je da oni dosta dobro koriste te mogućnosti, ocenjuje profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Dragoslav Ivanišević.
Iako je praktična nastava mnogim studentima prilika da steknu iskustvo u određenoj oblasti, pojedinima to nije samo prilika za usvajanje novih znanja već i mogućnost za stvaranje konkretnih proizvoda.
Jedan od takvih primera jesu studenti Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu koji, uz pomoć svojih profesora, proizvode vina različitih sorti grožđa.
U oglednim vinogradima i laboratoriji pomenutog fakulteta, koji se nalaze u Sremskim Karlovcima nadomak Novog Sada, prolaze kroz sve faze proizvodnje - od sadnje do točenja vina u flaše. Iako im je, zapravo, praksa obavezna, kažu da nastavu u Sremskim Karlovcima doživljavaju kao zadovoljstvo i priliku da uče i sami stvore nešto.
Loznički savetodavci pozivaju mlade da se okrenu uzgoju vinove loze
"Ovde radimo sve, ceo taj proces je veoma zanimljiv i nama znači to što smo u samom dodiru sa vinovom lozom. Do ove prakse nisam previše razmišljao o pravljenju vina, ali sam se sada baš zainteresovao", navodi student ovog fakulteta Dejan Ris.
Za dobro vino, kaže, najvažnije su dobra godina i berba i još bolja sorta grožđa. Prošlu godinu ocenjuje kao zadovoljavajuću, a trenutno stanje u vinogradima kao dobro. Ovih dana orezuju čokote vinove loze.
"Rezidba je meni omiljeni deo jer je najkompleksniji deo posla. Sada režemo italijanski rizling, karlovački je uzgojni oblik koji je kod nas i najčešći", dodaje Risov kolega Draža Janković.
O vinogradarstvu i vinarstvu najviše su naučili upravo na ovim oglednim poljima, od kopanja do degustacije, te već sada znaju kako da prepoznaju dobro vino.
"Prepoznaju se po ukusu, bela treba da budu mlađa, idu do tri godine starosti, u zavisnosti od sorte, a crno može biti i starije", objašnjava Janković.
Upravo proces pravljenja finalnog proizvoda, odvajanje kvalitetnih grozdova, rad u laboratoriji, većini njih je najinteresantniji.
"U laboratoriji možemo najviše i da naučimo oko tehnologije pravljenja. Određujemo sve biohemijske parametre, sadržaj kiselina, šećera i različite merne parametre…. Ali, da bismo došli do dobrog vina potrebno je znati da ono nastaje u vinogradu, a ne u vinarijama, one dolaze tek posle", ukazuje student Jovan Karas.
Prolaženje kroz sve operacije i faze proizvodnje omogućava im da shvate kako se zapravo rukovodi proizvodnim zasadom, koliko vremena, radne snage i novca treba uložiti da bi se došlo do krajnjeg proizvoda i njegovog plasmana. A nakon ovog iskustva, mnogi se i odlučuju da znanje stečeno u okviru prakse primene u sopstvenoj proizvodnji, te pokrenu svoje vinarije i podignu zasade vinove loze.
"Voleo bih da u budućnosti otvorim svoju vinariju, zasadim manji vinograd, a sve što sam ovde naučio od velikog mi je značaja i pomoći da to i ostvarim. Takođe, profesori su nam velika podrška i rado daju savete onima koji se odluče na takav korak", navodi student Stefan Božić.
Da je ovo retka i možda i jedinstvena mogućnost za sticanje praktičnog znanja u oblasti vinogradarstva u našoj zemlji, potvrđuje profesor ovih studenata Dragoslav Ivanišević.
"Oni ovde mogu da vide sve što je vezano za sektor vinogradarstva - od stvaranja sorti, proizvodnje sadnog materijala, podizanja vinograda, njegove nege, proizvodnje vina i moj utisak je da oni dosta dobro koriste te mogućnosti", ocenjuje Ivanišević.
U toku jedne godine u Sremskim Karlovcima svi zajedno proizvedu između 15 i 20 hiljada litara vina. Od 150 do 200 oglednih koja služe za različite eksperimente i potrebe nauke, a ostatak ide u komercijalne svrhe.
Vina od prokupca - autohtone sorte Srbije iz godine u godinu sve bolja
"Nešto više belih vina napravimo, ali ono što je kod nas vrlo bitno i na šta stavljamo akcenat je to da mi proizvodimo vina od naših sorti i naših klonova, nemamo šardone, sovinjon već silu, petru, vina koja su od sorti koje su stvorene na našem oglednom polju."
Do sada su u ovim vinogradima stvorene 24 sorte vinove loze i 12 klonova različitih sorti, a u poslednjih 30 godina radi se na stvaranju onih koje imaju povećanu otpornost pre svega na abiotičke faktore stresa, gljivične bolesti, te tako nastaju i one koje su pogodne za organsko vinogradarstvo.
"Sve češće klimatske promene utiču na vinogradarstvo. Svedoci smo i velikih promena u tehnologiji i načinu proizvodnje i sve te promene moraju biti implementirane u same vinograde. Ovakvom edukacijom studenata u tome i uspevamo", dodaje Ivanišević.
A najveći uspeh, zaključuje, jeste kada nakon studija oni postanu samostalni vinogradari i vinari.
Foto prilog
Tagovi
Autorka