Zemljište u vinogradarskim zasadima je podložno raznim uticajima koji često kvare njegove osobine: strukturu, mehanički i hemijski sastav. Iz tih razloga, veoma je bitno odabrati najbolji način za njegovu obradu i održavanje.
Pogrešno izabrano i neredovno održavanje zemljišta u zasadima vinove loze povlači niz posledica koje se manifestuju kroz mali prinos grožđa, neredovnu rodnost, nedovoljan vegetativni porast čokota...
Zemljište se u vinogradima može održavati na više načina - ledina, jalovi ugar, zastiranje (malčiranje), zelenišno đubrenje, herbicidi. Koji će se način održavanja primenit zavisi od više faktora; fizičko-hemijskih osobina zemljišta, sorte grožđa, lozne podloge, uzgojnog sistema gajenja čokota, konfiguracije parcele, klimatskih uslova...
Zatravljeni međuredni prostor u vinogradima se malo primenjuje jer pogoršava vodno-vazdušnu strukturu zemljišta, iz njega izvlači azot, pa su i prinosi grožđa smanjeni. Međutim, u vinogorjima sa većim kišnim padavinama i na strmim vinogradarskim terenima, ledina je poželjna jer će znatno uticati na smanjenje erozije zemljišta.
Održavanje zemljišta u takozvanom jalovom ugaru sastoji se od oranja u jesen i proleće i obrade tokom vegetacije kultiviranjem i freziranjem. Ovim načinom se poboljšava vodno-vazdušna struktura zemljišta, suzbijanje štetnih insekata, podstiče se aktiviranje mikrorganizama.
Nakon berbe u vinogradu sledi đubrenje, obrada i malčiranje vinove loze
Ne preporučuje se na strmim terenima jer pojačava eroziju zemljišta.
Radi smanjenja upotrebe mineralnog i stajskog đubriva, u vinogradarskim zasadima se mogu posejati grahorica, stočni grašak, heljda, lupina. Pre zaoravanja ovih biljaka (pri kraju njhove vegetacije), najpre se povaljaju, a zatim obavi plitko zaoravanje.
Međuusevi se gaje u mladim višegodišnjim zasadima vinograda i voćnjaka sa ciljem racionalnijeg iskorišćavanja zemljišta. Za razliku od pokrovnih useva, od međuuseva se ubiraju plodovi. Stručnjaci preporučuju setvu ili sadnju pasulja, graška, crnog luka, spanaća, zelene salate, šargarepe, paprike krastavaca, dinja i lubenica.
U starijim zasadima vinove loze, posle četvrte godine od sadnje, zemljište se može braniti od korova herbicidima. Treba upotrebljavati dve vrste herbicida - one koji deluju u trenutku klijanja korova i one koji deluju na suzbijanje višegodišnjih korova.
Na malim zasadima vinove loze, na okućnicima, primenljivo je i zastiranje (malčiranje). Uglavnom se koristi pokošena trava, ređe slama i opalo lišće. Prednosti ovog načina održavanja zemljišta su u sprečavanju razvitka korova, smanjenju isparavanja i poboljšavanju kvaliteta grozdova. Međutim, malčirana parcela vinove loze je skrovište za miševe i voluharice, pa kad se premnože, neophodno je njhovo suzbijanje.
Primena samo jednog od načina održavanja zemljišta ima svojih pozitivnih i negativnih dejstava. Zato se i preporučuje takozvano kombinovano održavanje.
"Na strmim terenima kombinuje se ledina i jalovi ugar, gde se obrada prostora naizmenično menja svake naredne godine. Kombinacija ledina i zastiranje zemljišta primenjuje se u kišovitim vinogorjima, kada se trava sa ledine koristi za zastiranje prostora oko čokota. Kombinacija jalovi ugar i zastiranje zemljišta, uglavnom podrazumeva obradu sa jesenjim dubokim oranjem i prolećnim kultiviranjem, dok se prostor u redu oko čokota malčira", objašnjava profesor Nebojša Marković, sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
Tagovi
Autor