Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vino i grožđa
  • 07.10.2020. 16:00
  • Rasinski okrug, Milutovac, Trstenik

Grad uništio vinograde, ali ono što je opstalo odličnog je kvaliteta

Ova godina mi je, po pitanju kvaliteta onog roda koji nije oštećen vremenskim nepogodama, baš pogodovala. Kvalitet tih plodova je vrhunski, ukazuje vinogradar Mladen Vučković iz Milutinovca kod Trstenika.

Foto: Mladen Vučković
  • 194
  • 32
  • 0

Ovu godinu vinogradari definitivno će pamtiti po prolećnom gradu i ne tako malim oštećenjima. O krajnjem rodu još uvek je rano govoriti, ali trenutne procene onih koji su uveliko u berbi i nisu najsvetlije.

Mladi vinogradar iz sela Milutovac kod Trstenika Mladen Vučković izbegao je majski grad koji je u Aleksandrovcu napravio velika oštećenja i desetkovao useve te je tom prilikom, podsetimo, ispaljeno više od 600 protivgradnih raketa na teritoriji Rasinskog okruga. Međutim, njegova tri vinograda na ukupnoj površini od dva hektara osetila su posledice grada i oluje početkom jula meseca.

Najgore prošlo župsko vinogorje - upozorava se na porast vodostaja

"Veliku štetu napravio mi je grad u vinogradu u susednom selu gde je skinuo oko 50 odsto roda, a ono što je ostalo je dosta oštećeno i kvalitet grožđa je veoma loš. Oko 15 minuta je padao suv grad bez kiše, a nakon toga je nastavio da pada uz kišu. Ja sam i dobro prošao sa obzirom na to da su neki poljoprivrednici imali 100 odsto štete, nije im ništa ostalo", objašnjava Vučković dodajući da oštećen rod može da iskoristi isključivo za rakiju.

Ono što nije "propalo" dobrog je kvaliteta

Priseća se, pre ove elementarne nepogode, njegove i procene drugih vinogradara bile su vrlo pozitivne. Cvet se, podseća, dobro razvio, sve je obećavalo da će vinogradi ove godine ostvariti veoma dobar rod, međutim u fazi precvetavanja došlo je do pomenutih problema i mnogi su izgubili dosta prinosa.

Vinograd fotografisan nakon tuče grada

Ipak, plodovi koji nisu pogođeni gradom, pokazuju izuzetno dobar kvalitet.

"Tu mogu da se pohvalim. Ova godina mi je, po pitanju kvaliteta onog roda koji nije oštećen vremenskim nepogodama, baš pogodovala. Kvalitet tih plodova je vrhunski. Prinosi mi se, inače, kreću od jednog do dva vagona, sada ću, nadam se, uspeti da izvučem jedan vagon. Generalno, manji su u odnosu na prethodne godine, ali sada imam bolji kvalitet."

I do 25 odsto šećera u grožđu!

Posebno ističe zadovoljavajući procenat šećera u grožđu koji je, napominje, jedan od ključnih faktora za dobro vino.

Određivanje šećera u širi i kako povećati njegov sadržaj?

"Grožđe bi trebalo da sadrži minimum 19 odsto šećera kako bi vino bilo kvalitetno i da se ne bi morao dodavati veštački šećer koji ne može da bude kao prirodni. Ja ove godine imam oko 24-25 odsto šećera u grožđu što je i više nego dobro, čak ću morati da dodajem vodu da razblažim to", navodi naš sagovornik.

Najvažnije je imati strpljenja

Pored nivoa šećera u grožđu, za vino je vrlo važno da plod bude čist i zdrav, bez bolesti i oštećenja, da ne bude truo, objašnjava mladi proizvođač. Za kvalitet njegovog vina, kaže, brine se cela porodica koja ima dugu tradiciju u vinogradarstvu.

"Kada pomislim na svoje detinjstvo, odmah se setim i vinograda, to je deo moje porodice i mene i ljubav prema tome postoji otkad znam za sebe. Najviše učim od oca koji je glavni u proizvodnji. Najkorisniji savet koji sam dobio od njega je da moram uvek imati strpljenje. Strpljenje je svakako nešto što moram imati za ovaj posao."

Porodica Vućković ima dugu tradiciju u vinogradarstvu, a savet starijih je imati strpljenja

Na godišnjem nivou Mladen i ostatak porodice Vučković naprave između 500 i 1.000 litara vina. Fokusiraju se isključivo na crveno i roze sorte merlo. Proces pripreme jednostavniji je, kaže, kod rozea.

"Za roze uveče meljemo grožđe, sutra otačemo i to treba da provri. Za crveno vino se umelje i onda se čeka 21 dan, baš mora da se prati razvoj tog procesa i vino ne sme ostati ni dan više ni dan manje u komini. Ako ostane duže može da povuče gorčinu od tog grožđa, ako bude kraće onda ne bude završen taj hemijski proces do kraja, to se mora dobro pratiti", napominje Vučković.

Nadoknada troškova, ali i zarada

Više je traženo roze vino a razlozi su, smatra, to što je blaže i pitkije, dok je crno dosta jače. Osim za širu familiju i prijatelje, ima dovoljno količina grožđa i vina za pojedinačne kupce, ali i za otkup. Deo roda grožđa prodaje jednoj većoj vinariji, a ima i pojedinaca koji žele da od domaćeg grožđa sami naprave vino za lične potrebe.

Na kućnom pragu trenutno prodaje grožđe po ceni od 55 do 60 dinara po kilogramu što, kaže, nije najbolja cena ali ni tako loša. Najvažnije mu je to što uspe da nadoknadi troškove ulaganja i ostvari zaradu.

"Prethodnih godina kada je rod bio veći cena se kretala od 45 do 55 dinara po kilogramu. Kada je manji rod veća je cena, ali se godinama vrti u tom rasponu od 45 do 60 dinara, u zavisnosti od prinosa. Ja ne mogu da kažem da nisam zadovoljan, uspem da budem u plusu i to je najvažnije."

Uz vinograd i prodaja sadnica voća

Ljubav prema poljoprivredi navela ga je da proširi svoju proizvodnju i na druge delatnosti. Pre pet godina upustio se u uzgajanje voćnih sadnica. Trenutno poseduje oko 20.000 sadnica svih voćnih vrsta.

Loznički savetodavci pozivaju mlade da se okrenu uzgoju vinove loze

"Tu su i šljiva i trešnja, jabuka, breskva, kruška i sve ostale voćarske kulture. Zapravo sam želeo da posadim šljivu za sebe, ali mi je deda dao predlog da prodajem sadnice jer se on time bavio pre 30 godina. Dosta mi je pomogao i svakog dana o tome učim od njega", dodaje sagovornik Agrokluba.

Sadnice prodaje privatnim firmama i na kućnom pragu. Među najprodavanijim sadnicama su one za šljivu, a u poslednje dve godine, dodaje, aktuelna je postala i jabuka.


Tagovi

Vinograd Oštećena od grada Kvalitet vina Mladen Vučković Prodaja vina Sadnice voća


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]