Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinova loza
  • 26.05.2019. 16:00

Cvetanje vinove loze - važne napomene u tehnologiji

Cvetanje vinove loze jedna je od najvažnijih fenofaza u razvoju vinove loze. Cvetanje omogućava oplodnju cvetića vinove loze, što je preduslov za rod grožđa.

Foto: Pixabay/PublicDomainPictures
  • 10.008
  • 82
  • 0

Cvetanje vinove loze jedna je od najvažnijih fenofaza u razvoju vinove loze. Cvetanje omogućava oplodnju cvetića vinove loze, što je preduslov za rod grožđa. U većini vinogorja, cvetanje najčešće počinje krajem maja. Prva sorta, koja započinje cvetanje vinove loze beli je pinot odnosno šardone. Poslednji u cvetanje kreću graševina i suvinjon. U nekim godinama kada naglo otopli, gotovo sve sorte krenu sa cvetanjem u razmaku od svega pet do šest dana dok u nekim godinama, kad za vreme cvetanja nastupi zahlađenje, razmak između otvaranja cvetova šardonea i suvinjona može biti i do 14 dana.

Cvetanje započinje kada se dnevne temperature kreću između 10 °C u jutarnjim satima i do 25 °C u popodnevnim satima. Nakon što dođe do oplodnje, iz tučka će se razviti bobica sa do četiri semenke, a njuška i vrat tučka osuše se i otpadnu.

Kako cveta vinova loza?

Cvetanje vinove loze započinje odvajanjem sitnih zelenih latica na osnovi cveta, koje se u vinogradarskom žargonu nazivaju „kapicom“. Vrhovi latica savijaju se prema gore, istovremeno prašnici postaju sve veći i izbace kapicu. Otvaranje cvetića, odnosno izbacivanje kapica, više zavisi od temperature proteklog dana nego od temperature tog dana. Nakon toplog i sunčanog dana, sledi jače otvaranje cvetića dok se nakon hladnog dana otvara puno manje cvetića. Ako se prati otvaranje cvetova tokom jednog dana, može se konstatovati da postoje dva glavna perioda otvaranja cvetova. Prvi je jutarnje otvaranje, koje za vreme sunčanog dana traje između 9 - 11 sati i u kom se otvori oko 80 % cvetića tog dana i poslepodnevno otvaranje, u kom se otvori tek 20 % cvetića, a nastupi nakon najvećih vrućina između 16 - 18 sati. Vinova loza je samooplodna biljka.

Mogući problemi u cvetanju vinove loze

Na cvetanje i oplodnju jako utiču dnevne temperature. Suvo i vetrovito vreme negativno se odražava na oplodnju vinove loze, pošto se suši vrh tučka pa je polenu teže proklijati bez vlage. Ovo su vrlo retko dešava. Za vreme zahlađenja i kiše, temperature za klijanje polena postaju najčešće preniske pa se proces klijanja prekine pre nego što je oplođena bobica. Niske temperature u cvetanju nisu retkost u vinogorjima i ponekad znaju na osetljivim sortama biti uzrok čak i do 70 % manjeg prinosa. Sve osetljive sorte treba dobro opleviti i odstraniti većinu donjih zaperaka i listova, koji pokrivaju grozdove, kako bi uslovi u cvetanju bili što bolji, odnosno, što više sunca i provetrenosti.

Ponekad je kod sorata sa zbijenim bobicama u grozdu dobro da se ne oplode baš sve bobice u cvetanju, pošto bi njihovim kasnijim rastom došlo do prevelikog „zbijanja“ i pucanja. Jedino sorta graševina, koja cveta poslednja, može ponekad dobro procvetati čak i pod kapicom za vreme hladnijeg ili kišovitog vremena.

Problemi nedostatka bora u cvetanju

Bor je mikroelement od velike važnosti za vinovu lozu, naročito za transport ugljenih hidrata iz lista u plodove, sintezu ugljenih hidrata i pravilno odvijanje cvetanja i oplodnje, koje se ogleda u većoj i bržoj klijavosti polena. Nedostatak bora u fenofazi cvetanja može usporiti klijanje polena, koji bez dovoljno energije u hladnijim danima ne može da stigne izvršiti oplodnju i stvoriti semenke, a time i bobice loze. Simptomi na listovima su žućenje, deo cvetića se osipa, a pojedine bobice poprimaju braon plavu tamnu boju. Za razliku od simptoma plamenjače, ovde nema sporulacije. Bor je vrlo ispirljiv elemenat u zemljištu pa o tome treba voditi računa prilikom đubrenja vinograda.

Ako iz nekog razloga dođe do manjka bora u tlu (kišna godina, peskovito tlo i sl.) možemo pomoći folijarnim đubrivima, koja sadrže bor. Da bi folijarna primena bora dala rezultate, treba je primeniti najmanje do 10 - 14 dana pre početka cvetanja, po mogućnosti da ne bude za vreme prevrućeg dana ili u kasno poslepodnevnim satima. Pre toga treba proveriti mogućnost mešanja sa fungicidima.

Problemi sa viškom azota u cvetanju

Vinogradi previše đubreni azotom vrlo su skloni osipanju. U tom slučaju teško je pomoći u trenutnoj vegetaciji. Stanje se može donekle ublažiti tako da se pred cvetanje izvrši folijarna prihrana sa đubrivom sa naglašenim fosforom i borom. Drugo, što se može učiniti, je desetak dana pred cvatnju ukloniti deo donjeg lišća i zaperke, kako bi se što više cvetića vinove loze izložilo suncu, toploti i provetrenosti. Istovremeno treba izvršiti lagano pinciranje vrhova (5 - 10 cm) mladica loze, kako bi se energija privremeno preusmerila u niže delove mladica, gde se nalaze grozdovi.

Problemi u zaštiti od bolesti i štetočina za vreme cvetanja

Pre dvadesetak godina vodeći problem u zaštiti vinograda pred cvetanje, naročito u vinogradima manjih hobi vinogradara, bilo je prskanje protiv plamenjače kontaktno preventivnim fungicidima u fenološkoj fazi neotvorene kapice. Kada je nakon dan dva cvetanje počelo, tretirana kapica odvojila se i pala na zemljište, a glavni organ- tučak ostao je nezaštićeni. Rezultat je bio: zdravo lišće sa grozdovima nakon cvetanja, punim plamenjače. Kako je za vreme cvetanja uvek bolje ne ulaziti u vinograd i sprovoditi zaštitu atomizerom, možete pomoći tako što neposredno pred cvetanje, vinograd zaštitite nekim od sistemičnih fungicida. Oni tada dopiru do najvažnijih delova vinove loze pa i pod kapicu, koja se odvoji i odbaci. 

Čak i tada često se zaboravlja da je upravo u toku cvetanja najveći porast mladica vinove loze (od 5 do 10 centimetara na dan). Sve što je novo naraslo, a nije oprskano preventivnim kontaktnim fungicidima, nezaštićeno je. Sistemični fungicidi, iako ulaze u tkivo lista, naglim rastom postaju razređeni pa je opet upitna dovoljna zaštita protiv bolesti. Ako je cvetanje razvučeno i duže traje zbog hladnog vremena, a opasnost od plamenjače je vrlo visoka, uvek se može izvršiti zaštita u kasnim popodnevnim satima, pošto je glavno otvaranje cvetića i oplodnja u prepodnevnim satima za vreme sunčanog dana. Nakon hladnog dana vrlo je slabo otvaranje cvetića i nije problem ako treba predveče izvršiti zaštitu protiv plamenjače.

U hladnim i kišnim godinama moguća je i pojava odumiranja cvasti. Radi se o bolesti, koja napada peteljke grozda. Cvetovi poprimaju smeđu boju, a mlade zametnute bobice pocrne i ostaju tvrde. Simptomi podsećaju na simptome rane zaraze plamenjačom, ali u ovom slučaju nema naknadne sporulacije odnosno, bele prevlake. Simptomi  mogu neupućenima ličiti i na jaki manjak bora, kod kog takođe najmanje bobice ostanu tamno smeđe - tamno plave dok je peteljka ovde zelena.

Autor teksta: diplomirani inženjer agronomije, Adrian Horvat, Ministarstvo poljoprivrede


Tagovi

Vinograd Uzgoj vinove loze Cvetanje vinove loze