Piknidi mogu biti toliko brojni, usled čega podižu epidermis, pa vazduh prodire ispod tkiva i tako lastaru daje srebrnastu boju. Iz njegove kore, micelija prelazi u sekundarnu koru, i u unutrašnjost drveta, te dolazi do truleži i raspadanja kore.
Ekskorioza je vrlo štetna bolest vinove loze, a napada samo Vitis viniferu. Usled pojave, lastari bivaju najčešće oštećeni u osnovi, zbog čega dolazi do njihovog zaokruživanja i lomljenja. Pri jačoj zarazi, prinos se može smanjiti i za 30 odsto. Zbog oboljenja, vrlo je otežana pravilna rezidba, navodi stručnjak Poljoprivredno stručne službe Prokuplje Aleksandar Petković.
Na listovima se javljaju svetlozelene kružne pege sa tamnim centrom. Pri jakoj zarazi list požuti i otpadne. Na lastarima bolest se javlja najčešće na donjim (3-4) internodijama. Krajem proleća, početkom leta, početkom leta, na njima su sve jasniji simptomi. Na pokožičnom tkivu nastaju razne promene poput:
U jesen javljaju se završni simptomi u vidu izbeljivanja kore lastara, često u vidu ograničenih oaza. U Izbeljenoj kori se u toku zime i narednog proleća javljaju piknidi, upozorava Petković.
Piknidi mogu biti toliko brojni, usled čega podižu epidermis, pa vazduh prodire ispod tkiva i tako lastaru daje srebrnastu boju. Iz njegove kore, micelija prelazi u sekundarnu koru, i u unutrašnjost drveta, te dolazi do truleži i raspadanja kore. Ovo kasnije izaziva uginuće čitavih izdanaka, po čemu je bolest dobila ima u SAD-u "Mrtva ruka".
Bolesti vinove loze: Prepoznajte simptome i obavite zaštitu na vreme
Prezimi u obliku micelije i piknida u kori i u pupoljcima vinove loze. Piknidi se javljaju u proleće ispod u proleće ispod epidermisa, kao i kroz pukotine u kori. U vlažnim uslovima, spore cure iz piknida i raznose se kišnim kapima, gde dospevaju na nove lastare i druge delove.
Bolest može biti značajna ako se rano u proleće po kretanju vegetacije jave pljuskovi kada lastari dostignu tri do 10 cm dužine, i kada je srednja temperatura 5-7°C, jer na toj temperaturi slabo rastu i vrlo su osetljivi. Na malim rastojanjima bolest se širi tu u vinogradu, a na većim rastojanjima putem sadnog materijala.
Pri rezidbi odstraniti sve zaražene lastare i izneti i spaliti. Staru koru na stablu sastrugati i spaliti. U početku vegetacije u fenofazi 1-2 lista, zaštitti protektivnim fungicidima kao što je kaptana i folpeta. Od sistemičnih fungicida se mogu se koristiti preparati na bazi aktivne materije tebukonazola, preporučuje savetodavac Prokuplja.
Kako što smo ranije pisali, hemijska zaštita zasniva se na prskanju bakarnim sredstvima i dopunama zimskog prskanja, a važno je napomenuti da se crna pegavost najčešće širi u ranim fazama razvoja loze, kada se još ne sprovodi zaštita od plamenjače.
Izvori
Tagovi
Autorka