Cabernet Franc: Otporan na sivu plijesan daje vina cjenjena na tržištu

Smatra se da Cabernet Franc potiče iz Liburna, odakle ga je kardinal Richelieu donio u dolinu Loare, a tokom XVIII vijeka postala je raširena i veoma značajna sorta bordoških vinogorja, za vina najvišeg kvaliteta. Javlja se pod sinonimima: gros kaberne, karmene, karbone, petit fer, veron, gros vidur. Gaji se u Francuskoj, Italiji, Španiji, Portugaliji, Rusiji, Moldaviji, Ukrajini, Rumuniji, Bugarskoj i drugim zemljama, navodi stručnjak za vinogradarstvo, Radmila Koprivica.

Bujna sorta, koja razvija čokot jake vegetativne snage. Vrh mladog lastara je zlatno-žute boje, a listići su po obodu crvenkasti. Zreo lastar boje je lješnika, kratkih internodija, izraženih koljenaca, tamno ljubičaste boje. List je petodijelan, srednje veličine. Cvijet je samooplodan, a oplodnja dobra i redovna. Grozd je srednje veličine, konusnog oblika, srednje zbijen.

Otporna prema zimskim, ali osjetljiva na proljećne mrazeve

Riječ je o poznoj sorti, koja sazrijeva krajem III epohe. Ubraja se u srednje prinosne, a prinosi variraju od 9.000 - 15.000 kg/ha. Najbolje je gajiti u špalirima i rezati mješovito na kratke kondire i duže lukove od osam do 12 okaca, da bi se ostvario odgovarajući rod, ističe Koprivica.

Veoma je prilagodljiva, ali treba je gajiti na dubokim, rastresitim i srednje krečnim zemljištima i južnim ekspozicijama. Prema plamenjači i pepelnici je srednje otporna, a prema sivoj plijesni je imuna. Dobro podnosi niske zimske temperature dok joj okca izmrzavaju na oko - 20C°. Kreće relativno rano i veoma je osjetljiva na pozne proljećne mrazeve. Ovdje može da dođe do teškoća sa oplodnjom, ako su temperature niske i ako je vlažnost vazduha niska za vrijeme cvjetanja.

Zaštita voća nakon mraza - skidanjem zaraženih grančica

Iako je hladno proljeće desetkovalo rod kod većine voćarskih kultura, kako je ranije rekao stručnjak za voćarstvo Lazar Klještanović, vegetacija je krenula ranije kod svih vrsta, zbog prethodnih visokih temperatura u februaru, čak i kod vinove loze. Međutim svo to voće nalazilo se u fenofazi pucanja pupoljaka, a u tom stadiju je koliko toliko zaštićenije od hladnoće.

Sklona mutaciji

Cabernet Franc ima dobru kompatibilnost sa važnijim loznim podlogama: Berlandieri x Kober 5BB, Teleki 8B, Teleki 5C, SO 4, Richter 99, Paulsen 1103 i drugo. Pomenuta sorta veoma je skolona mutaciji pa postoji veliki broj različitih klonova i varijeteta. Može se naći u najviše različitih oblika koji se među sobom razlikuju po bujnosti, veličini grozdova, obojenosti bobice, kao i po fenolnoj i aromatičnoj strukturi grožđa.

Šira sadrži 18 do 22 odsto šećera i sedam do osam grama po litru ukupnih kiselina. Bezbojna je, prijatnog ukusa i mirisa. Randman soka je 60 odsto. Vino sadrži 10 do 12 odsto alkohola i 6,5 - 7,5 g/l ukupnih kiselina. Takođe je i pitko, otvorene ili zatvorene rubin crvene boje. Miris mu je veoma dobar, u njemu se sadrže note šumskog voća (kupine, ribizle, maline, borovnice). Kod nekih klonova osjeća se i biljna aroma. Starenjem poboljšava mu se kvalitet posebno miris. Dobija nijansu koja podsjeća na aromatične začine.

Elegantno vino, rafinisanih tanina

Ova vina kupažiraju se sa merloom ili kaberne sovinjonom. Aromatično i elegantno, rafinisanih tanina dobro se slaže sa laganijim jelima od piletine ili ćuretine, a čest je izbor i na vegeterijanskom meniju. Služi se blago ohlađen, na oko 16 stepeni.

Vina navedene sorte veoma su cijenjena i tražena na tržištu pa je preporučljivo gajiti je u svim vinogorjima, odgovarajućih agroekoloških uslova.