Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tisa
  • 11.01.2017. 18:30

Tisa - hiljadugodišnji grm koji ubija i leči

Tisa je ukrasno zimzeleno drvo interesantnog izgleda, koje pruža posebnost svakom vrtu. Iako otrovna biljka, zauzima mesto u medicini u lečenju karcinoma. Drvo tise je vrlo cenjeno zbog visokog kvaliteta.

Foto: Hansbenn / Pixabay
  • 39.830
  • 230
  • 1

Tisa (Taxus baccata) je u narodu još poznata pod nazivima i čemika plodna, jeličica, tisovina, žvetuljina, tisenj. U prirodi je vrlo retka i najčešće je na teško dostupnim i zabačenim mestima, gde je čovekov uticaj slabiji ili nikakav.

U mnogim evropskim državama proglašena je strogo zaštićenom biljnom vrstom. Sadi se u parkovima i botaničkim vrtovima. Zbog svog atraktivnog izgleda prisutna je u mnogim vrtovima. U srednjem veku koristila se za izradu posebno cenjenih lukova za strele, što je uzrokovalo veliko smanjenje tise na prirodnim staništima.

Tisa se sadila u blizini ranih hriščanskih crkava, manastira i dvoraca zbog simboličnih i religioznih verovanja. Kroz istoriju, mnogi narodi su je koristili u spiritualnom ritualima, ali i kao amajliju, jer se verovalo da omogućuje dug život i dobro zdravlje čoveka i domaćih životinja. Danas je zbog velikog hortikulturnog značaja razvijen veliki broj varijateta tise, a neki od njih imaju i žute ariluse oko semenke.

Može doživeti i do hiljadu godina

Zimzeleni je grm ili nisko stablo, koje može da naraste visoko i do 20 metara. Sporog je rasta i može doživeti starost i više od 1.000 godina. Godišnje naraste između 20 i 30 cm. Poseduje široko zaobljenu ili široku piramidalnu krošnju. Kora drveta menja boju iz crvenosmeđe u sivosmeđu, a kasnije se i ljušti u manjim ljuskama. Vrlo je mekana, pa se pod većim pritiskom ( na primer penjanje dece) mogu dosta oštetiti grane, pa čak i celo stablo.

Tisa ima duge i brojne grane prekrivene igličastim listovima. Listovi su mekani, tamnozeleni i sjajni. Na dvodomim biljkama pojavljuju se jednopolni cvetovi. U jesen se muški cvetovi pojavljuju u obliku pojedinačnih i okruglih tvorevina smeštenih u pazušcima jednogodišnjih listova. Ženski cvetovi pojavljuju se pojedinačno u proleće, takođe u pazušcima jednogodišnjih listova. Cveta od februara do aprila, a oprašivanje je vetrom.

Nakon oplodnje, iz ženskih cvetova razvija se tamnosmeđa jajasta semenka obavijena mesnatom opnom (arilus), koja je prvobitno zelene, a kasnije izrazito crvene boje, te dozreva u jesen. Tisa se razmnožava semenom i sadnicama, uglavnom je dobre izbojne snage iz panja, ali puno bolje iz položenih grana. Seme je prilično dormantno, pa joj otežava širenje u prirodi.

Relativno topla staništa tise

U šumama raste pojedinačno ili u grupama, najčešće na krečnom zemljištu, ali je prisutna i na stenama na oko 1.500 m nadmorske visine. Smeštena je na relativno toplim staništima, koja variraju od nizija do planinskih položaja, jer ne podnosi kasne mrazove i velike temperaturne razlike. Ne smetaju joj ekstremne vrućine i hladnoće, pa može da raste i na sunčanom i na senovitom položaju.

Uglavnom uspeva na svakom tipu zemljišta, ali ono mora biti dobro drenirano. Podnosi gradska zagađenja vazduha. Može podneti temperature i do -25°C, ali je u proleće moguće oštećenje mladih grana zbog mraza.

Svi delovi tise su veoma otrovni zbog sadržaja alkaloida taksina i glikozida taksikatina, koji su kardiotoksični. Nakon konzumacije nastupaju gastrointestinalni problemi, kao i poremećaj rada srca i cirkulacije, oštećenje jetre i bubrega. Uzrok smrti je paraliza disanja. Za ljude je jestiv samo mesnati deo semena (arilus), a može se jesti svež ili u prerađenom stanju. Pticama je vrlo omiljena hrana.

Tisa ima antikancerogeni potencijal

Tisa se može koristiti u lekovite svrhe. Sadrži materiju taksol, koji pokazuje značajni potencijal u lečenju raka, posebno kod raka jajnika. Svi delovi biljke, osim mesnatog dela, deluju kao antispazmolitici, kardiotonici, ekpektoransi i laksativi. Unutrašnjom primenom listova leči se astma, bronhitis, štucavica, reuma i epilepsija. S obzirom na otrovnost biljke, ne bi je trebalo koristiti u kućnoj upotrebi bez nadzora ovlaštene osobe.

Idealna je za rezidbu, pa je omiljena u vrtovima kao ograda i kao ukras (topijari). Drvo tise je visoke upotrebne vrednosti. Zbog svoje fine strukture lako je za mehaničku obradu, pa je popularna za rezbarenje i izradu raznih predmeta. Ekstrakt listova koristi se kao insekticid.

Foto: Hansbenn / Pixabay


Autorka

Martina Režek

Više [+]

Martina je magistar inženjer hortikulture Agronomskog fakulteta, a cilj joj je da se usavršava na području nauke u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.