Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rod Lamium
  • 15.05.2022. 10:00

Oprašivači vole mrtve koprive - zašto su one važne?

Mrtva kopriva zapravo nije kopriva već je samo nalik na nju. Imitirajući pravu štiti se od napada biljojeda koji su naučili da im ta žareća biljka nije najbolji izbor za obrok zbog svojih neugodnih iglica.

Foto: Vesna Mijat
  • 796
  • 59
  • 0

Mrtve koprive ili eng. deadnettle, pripada porodici biljaka Lamium. Nazivamo ih mrtvima jer za razliku od pravih, na dodir ne uzrokuju osećaj žarenja i crvenilo.

Šire gledano, celu porodicu Lamiaceae ili usnatica u svetu čini preko 250 rodova unutar kojih razlikujemo oko 7.800 vrsta. Spomenuta porodica se sastoji od biljnih vrsta poznatih po udelu eteričnih ulja (aromaterapija i kulinarstvo) i lekovitih sastojaka (antiseptik, antispazmodik, antibiotik, i drugo). 

Najrazvikanije među njima su sigurno lavanda, ruzmarin i žalfija. S druge strane, mnoge usnatice su naši najpopularniji začini kao majoran, origano, majčina dušica, metvica i slično.  

Rod mrtvih kopriva

Rod Lamium sačinjava 40-ak zeljastih višegodišnjih i jednogodišnjih vrsta, najčešće sa četvorobridnom stabljikom prekrivenom dlačicama. Mrtve koprive imaju nasuprotno raspoređene srcolike ili jajaste listove koji podsećaju na listove prave, ali ne žare. Ove biljke pretežito su korovi, ali uzgajaju se i kao ukrasno bilje zbog dekorativnih lepo obojenih cvetova. Vole osunčano ili blago senovito vlažno tlo uz krajeve šuma. Cvetovi se razvijaju u pazušcima listova. Najčešće cvetaju tamno-ljubičastim, žutim ili belim cvetovima koji su građeni od dve usne. Plod je jajasti kalavac.

Najvažnije vrste su crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum L.), bela mrtva kopriva(Lamium album L.), žuta mrtva kopriva (Lamium galeobdolon (L.) Crantz).

Mrtve koprive su jako dobre medonosne biljke.

Dvousnatost cveta 

Evoluciono su cvetovi prilagođeni oprašivanju pomoću insekata, dvopolni su i nepravilni. Čašica je cevasta. Venčić čine dve usne od kojih gornja štiti prašnike i tučak, a donja služi za lakši pristup oprašivačima. Donja usna je prilagođena sletanju letećih oprašivača. Kako insekt sleti na cvet, gornja usna savije se prema njemu i pospe polen po dlačicama na njegovim leđima. Cvetovi su skupljeni u pršljenaste cvetove. Čašica je cevasta ili čunjasta. Na bazi plodnice su nektarije.

Mrtve koprive su jako dobre medonosne biljke

Prema jednom istraživanju pčele u potrazi za hranom najčešće posećuju žute, plave i bele cvetove. Ali, ako cvetovi ispuštaju miris, onda i taj signal dodatno utiče na njen izbor. Ljudski nos nije osetljiv na miris koji ispuštaju mrtve koprive, a prema jednom istraživanju pčele mogu da osete miris do 100 x slabijeg intenziteta nego čovek. Najjači miris cvet ove koprive emituje u blizini donje usne i signalnih oznaka na usni. Još se jedna prirodna adaptacija odvila na cvetu; nektarije ovih biljaka su među dužima, a samim time cvet bele mrtve koprive može sadržavati veću količinu nektara. Udeo šećera u nektaru iste vrste je oko 43 odsto.

Uzimajući u obzir sve navedeno, visoki udeo šećera u nektaru, te značajan prinos šećera i meda u cvetovima bijele, ove biljke su izuzetno privlačne brojnim oprašivačima. Dodatno, miris i signalne boje na venčiću pokazatelj su prirodne prilagodbe na leteće oprašivače. U poseti dominiraju bumbari sa do 80 odsto, a iza njih su pčele medarice s do 18 odsto. Mrtve koprive negde nazivaju još i medić.

Bela je najznačajnija mrtva kopriva za pčelarstvo. Nalazimo je uz puteve, ograde i saobraćajnice. Naraste visoka i do jednog metra, a listovi su joj jajasti i nazubljeni. Biljka je višegodišnja, dugo cveta, vrlo je medonosna i daje dosta polena. Beli cvetovi formiraju se od jula do septembra i pčele ih rado posećuju. Obuhvatna je jednogodišnja zeljasta biljka. Posebna je zbog listova koji obuhvaćaju stabljiku. Biljka cveta ružičastim cvetovima od marta do maja, dobro medi i daje dosta polena.

Crvena je najsitnija od svih nabrojanih i naraste do 30 cm visine. Jednogodišnja je biljka uspravne šuplje stabljike, na prvi pogled slična obuhvatnoj koprivi. Listovi su nazubljeni i šiljasti, a ružičasti cvetovi neugodno mirišu. Ovo je najrasprostranjenija vrsta u nas, a nalazimo je na njivama, na livadama uz rubove šuma. Raste u velikom mnoštvu. Crvena mrtva kopriva medonosna je biljka jer daje polen i nektar, a cveta cele godine dok u aprilu daje najbolju pašu.

Hranjivost ovih biljaka

Nekad su u prošlosti španska deca znala da sisaju nektar iz cvetova žute mrtve koprive. Identični običaj zabeležen je u Velikoj Britaniji sa belom. Poznato je takođe, da se bele koriste od davnina kao hrana i lek. U periodima velike gladi u Evropi, Kini i Japanu ljudi su ih jeli. S pupoljcima listovima i cvetovima bele često se pripremaju jela na području Mediterana i severne Afrike. L. album se koristi u salatama ili omletima. Ponekad se kratko kuvaju na pari, pomešaju sa mladim lukom i rastopljenim maslacem. Cvetovi se mogu i kandirati. U Jorkširu se od bele radi vino, a u Švedskoj od nje pripremaju čaj.

Koristile su se i kao hrana 

Obuhvatnu mrtvu koprivu u Japanu koriste za pripremu jela sa pirinčem pod nazivom "sedam prolećnih biljaka“. Mala crvena ukusom podseća na spanać, ali većinom se dodaje jelima sa drugim samoniklim biljem. Sakupljaju se mlađi, vršni delovi biljke za variva i salate. Cvetovi mogu sadržavati kapljicu nektara pa se zbog toga dodaju salatama. Sa njom se mogu pripremati razni smutiji, supe, zapečena jela sa povrćem, pa i "vok" jela. Zeleni delovi pegave mogu se pripremati u obliku variva sa drugim lisnatim povrćem.

Prema nekim istraživanjima bela sadrži 6,5 gr belančevina, 76 mg vitamina C i neverovatnih 644 mg vitamina A u 100 gr sveže biljke. Zeleni delovi biljke sadrže 76 mg Ca, 34 mg P, 411 mg K, 23 mg Mg i 3,4 mg FE na 100 gr sveže biljke.

Mnoge od njih neugodno mirišu prilikom gnječenja nadzemnih delova biljke. Preživači ih neće rado jesti, ali zec će obrstiti veliku mrtvu koprivu u nedostatku druge hrane.

Mrtve koprive prava su riznica života 

Ove su biljke prava riznica života. One manje vrste kao crvena koriste se za prekrivanje terena i imaju antierozivnu ulogu. Široko su rasprostranjene biljke u Evropi i Aziji, te su se koristile u raznim svetskim etno medicinskim običajima. Danas je već poznato da neke deluju antiinflamatorno i antioksidativno, no naučnim radovima tek treba da se utvrde pojedinačna lekovita delovanja vrsta iz tog roda.

Iako ekononomski još nisu značajne, pustimo ih da se šire, da rastu i da cvetaju jer tako hranimo naše male šesteronožne oprašivače. A kako je rekao Ajnštajn, bez njih neće biti ni nas.


Tagovi

Pčela medarica Apis mellifera Pčela Med Nektar Mrtva kopriva Lamium


Autorka

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci. Iza sebe ima bezbroj različitih poslova, a još je toliko drugih interesuje. Gaji koke i koze. Ima plastenik s povrćem, košnice i voćnjak. Ne želi da oda koliko ima godina. Njen moto glasi: “Jedini neuspeh u životu je ne pokušati!”

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P