Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biljke kao umetnost
  • 04.12.2019. 16:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Novi Sad

Miloš Jovančević ljubav prema bonsaiju pretvorio u biznis

Ljubav na prvi pogled osetio je i dvadesetsedmogodišnji Novosađanin Miloš Jovančević koji se u bonsai zaljubio, čim ga je ugledao pre nekoliko godina na novosadskoj cvetnoj pijaci.

Foto: Depositphotos/apid
  • 3.263
  • 75
  • 0

Od kada je sveta i veka, malo slatko drvo sa neobično oblikovanom i velikom krošnjom - bonsai, privlačilo je pažnju ljudi. Nema te osobe koja se na prvi pogled ne zaljubi u bonsai; simpatičnu dekorativnu, mini biljku koja raste i izrasta u patuljasto drvo u saksiji.

Ljubav na prvi pogled osetio je i dvadesetsedmogodišnji Novosađanin Miloš Jovančević koji se u njega zaljubio, čim ga je ugledao pre nekoliko godina na novosadskoj cvetnoj pijaci.

Počeo je da se raspituje kako se ono gaji, šta je sve potrebno da postane majstor zanata i naoružan znanjem, veštinom i maštom krenuo je da otkriva čari ove drevne kineske veštine, koja je danas zapravo japanska veština. A kako to obično biva, njegova supruga, iz ljubavi prema mužu dvadesetsedmogodišnja Katarina, podržala ga je u ovoj odluci i danas ovaj mladi bračni par svoj hobi polako, ali sigurno pretaču u biznis.

Nega pustinjske ruže - biljke krupnih i jarkih cvetova

U planu i plastenik za bonsai

Miloš je zadužen za oblikovanje, gajenje i negu ovog slatkog drvceta, dok je Katarina vešta u marketingu i prodaji. Inače, oboje su zaposleni i imaju dvogodišnjeg sina Vuka, ali ih to ne sprečava da svoj dan nakon napornog posla, posvete uzgoju bonsai drveta i naravno podizanju sina.

"Mnogi ljudi su u zabludi, jer misle da je bonsai neko specijalno drvo u saksiji, koje se nakon kupovine stavi na sto, umesto dekoracije. Ipak, to je daleko od istine, doslovce i u prevodu bonsai znači - drvo u saksiji, a ono može da se napravi od svake vrste drveta. Zapravo, drvo se specijalnom tehnikom oblikuje, a kasnije, takvo u saksiji izgleda kao da je iz prirode, ali u mini izdanju. Obično visina drveta je od 15 cm do jednog metra i 40 cm," priča Miloš.

On za sada svoje biljčice pažljivo gaji u stanu i u kući kod roditelja, a u planu mu je da napravi i plastenik, kako bi mogao da razvija posao. 

"Prvenstveno ovaj posao mora da se voli, a kakvog će oblika biti i kakve će cvetove, listove, grane i plodove imati zavisi isključivo od umeća vlasnika i vremena koje uspe da odvoji, jer je zaista potrebna velika pažnja, trud i rad. Postoji dve vrste obrade drveta - onaj, da izgleda kao u prirodi i japanski trougao, što su Japanci zaista perfektno usavršili," objašnjava Miloš.

Bonsai - patuljasto drvo u saksiji (Foto: Miloš Jovančević)

Bonsai drveće može da se uzgaja iz semena ili se biljka presađuje iz prirode

On ima razne vrste o kojima se brine, neke je našao u prirodi, neke uzgaja iz semena, a praktično koristi sve od lipe, preko bresta, bora, do javora i fikusa...

Naglašava, da su biljke veoma osetljive na promenu uslova, ali na svu sreću postoje i vrste koji se lakše održavaju i nisu toliko komplikovane i zahtevne. Najviše je posla u proleće kada se orezuje, dok se u fazi mirovanja presađuje. Neke vrste se čuvaju napolju, a neke moraju da budu isključivo u kući. Prema njegovim rečima, bonsai drveće može da se uzgaja na dva načina - iz semena ili se biljka presađuje iz prirode.

Gaji se u plitkoj posudi, pa je Miloš morao da nabavi takve saksije, koje puni 30 odsto organskim i 70 odsto neorganskim supstartom. U organski spadaju pesak, zemlja, treset, dok u neorganski spadaju šljunak, kamenčići, keramzit, najčešće granule...

Biljke zahtevaju posebno oblikovanje i naravno pothranjivanje

Objašnjava kako bonsai drveće mora da se zaliva najmanje jednom dnevno, a kada su tropske temperature čak i dva puta. Sem redovnog zalivanja, ove biljke zahtevaju posebno oblikovanje specijalnim makazama i naravno pothranjivanje.

"Svakodnevno se brinem o njima, a za to mi je potrebno minimum bar sat vremena. One moraju svaki dan da se pregledaju kako bih video da se nisu možda pojavile štetočine. Čak i saksije moraju da se okreću da bi svaka strana dobila dovoljno svetlosti. To je veoma važno, jer strana koja dobija manje svetlosti, manje će da se razvija," pojašnjava Jovančević.

Ovakav način uzgoja je skup hobi, jer sve košta - od alata za oblikovanje drveća, do saksija i ostalih dodataka. Dobar alat i rukavice su oko 120 evra pa naviše.

Saksije moraju da budu plitke i od gline, pečene na temperaturi od 1.200 stepeni Celzijusovih, da ne bi upijale vlagu. Inače, kompletni profesionalni alat od nerđajućeg čelika poznatih kompanija košta od 4.000 do 5.000 evra. Zato ne treba da čudi što su ova drvca poprilično skupa, a cena im je od 1.000 do 6.000 dinara pa naviše.

"Vrste drveća za bonsai obično se biraju po pojedinim karakteristikama. Kada je reč o listopadnom drveću traže se one sa malim lišćem i razmakom između listova i grana. Od zimzelenih vrsta dobre su one sa manjim iglicama kao što su tisa, kedar... Kod nas se vrlo uspešno uzgaja i kleka. Kad prodamo bonsai, svaki kupac dobije uputstvo, kako dalje da neguje biljku, a uvek smo otvoreni i za razgovor," zaključio je sagovornik.

Najstariji dokument o patuljastom drvetu je iz doba dinastije Tang (Foto: Miloš Jovančević)

Patuljasto drveće iz Kine

Bonsai drveće potiče iz Kine, pa pre nego što je postao umetnička forma uzgajanja u Japanu, bogati Kinezi usavršili su ovu veštinu poznatiju kao penzai i penjing. Ipak, bonsai potiče od japanskih reči bon, što znači "plitka posuda" i sai, što znači "drvo".

Najstariji dokument o patuljastom drvetu je iz doba dinastije Tang, a pronađen je u grobnici princa Džanghuaija. Inače glavni "krivci" za širenje umetnosti bili su budistički monasi i pojedine delegacije koje su išle iz Japana u Kinu, a koje su biljku donosile kao suvenir.


Tagovi

Bonsai drvo Drvo u saksiji Bonzai u plasteniku Hobi Štetočine Posebno oblikovanje drveća Miloš Jovančević


Autor

Ljiljana Milovanović

Više [+]

Poljoprivredna tehničarka voćarsko - vinogradarskog smera sa bogatim novinarskim iskustvom u različitim medijima. Dobtinica nagrade za najbolju novinarku Dnevnika 2010. godine. Ljubitelj pasa.