Iako je na neki način slično malčiranju koje se obavlja za vrijeme drugih godišnjih doba, zimsko se primjenjuje s posebnom namjerom da se biljke i zemljište zaštite od niskih mrazeva.
Primjena malča kao oblik agrotehničke mjere ima brojne prednosti, poput kontrole i suzbijanja korova, sprječavanja i smanjenja zbijanja zemljišta, čuvanja vlage, zaštitu od erozije kao i gaženja. Najveću primjenu u današnje vrijeme imaju oni organski, koji mogu biti raznovrsni: sitno sjeckana kora od drveta, piljevina, treset, kompost i drugo. S druge strane, neorganski uključuju primjenu različitih folija od geotekstila do kamenčića.
Iako je na neki način slično malčiranju koje se obavlja za vrijeme drugih godišnjih doba, zimsko se primjenjuje s posebnom namjerom da se biljke i zemljište zaštite od niskih mrazeva. Ova podloga zadržava toplinu tla koje se ispod njega ne smrzava do većih dubina, tako da biljke nastavljaju obavljati svoje životne funkcije. Pomaže i vegetaciji prezimjeti sa zalihama vlage u zemljištu, što umanjuje potencijalno sušenje u proljeće.
Magistrica inženjerka krajobrazne arhitekture Ana Živanić Rastović, istaknula je nekoliko važnih činjenica koje se odnose na malčiranje biljaka na javnim zelenim površinama.
"Postavljanje izolacijskog materijala oko biljaka osigurava da temperatura tla ostane konstantna do proljeća i pomaže u očuvanju vode u tlu. Tu bih istaknula zaštitu krhkih, mladih biljaka, kao i mladih sadnica drveća, grmova i lukovičastih vrsta.
Naizmjenično smrzavanje i odmrzavanje zemljišta koja se obično događaju početkom zime, mogu izazivati širenje i skupljanje zemlje, što zauzvrat može oslabjeti korijenje, gurajući ih prema gore i izlažući ih niskim temperaturama, suhom zraku i vjetru", objasnila je i dodala da je malčiranje obavezno za drveće koje je primjerice, presađeno u jesen.
Bez obzira na materijal koji se odabere, pravilo za zimske malčeve je da se on nanese u sloju od 10-15 cm. Previše debeo sloj može djelovati kao barijera u protoku zraka između biljaka i zemljišta, odnosno gušenje korijenovog sustava koje može dovesti do uginuća biljke, posebno kod onih s plitkim korijenovim sustavom.
Osnovne razlike između tipova organskog malča, točnije na koji način i kada će se koji primijeniti, ovisi primjenjuje li se on na javnim zelenim površinama, za gredice s povrćem, cvijećem ili ukrasne. Sjeckana kora drveta različite granulacije i boje je najčešći izbor za drvenaste biljke i trajnice, jer pored toga što je trajan, također djeluje i dekorativno. Odabir boje također ovisi od efekta koji se želi postići.
Dok se primjerice, sjeckano lišće i borove iglice uglavnom primjenjuju za prekrivanje gredica s cvijećem i određenih vrsta grmova. Ako se primjenjuje treset, treba obratiti pažnju na zahtjeve biljaka za pH, obzirom na to da treset može uzrokovati zakiseljenost zemljišta. Slama može biti jeftin, a efikasan izolator za gredice s povrćem. Sloj je najbolje raširiti do obujma krošnje, a prije samog postavljanja uvijek je potrebno ukloniti već postojeće korove.
Malčiranje se može obaviti tijekom cijele godine, ali kada se radi o zimskom, ono mora biti obavljeno prije pojave prvog mraza, pogotovo ako se radi o stablima koja rastu samostalno, kao soliteri. Prerano može izazvati nepotreban stres i oslabiti biljku, čineći je tako ranjivijom na buduće mrazeve. Biljke kojima nedostaje zimska podloga također može biti podložno oštećenju tijekom kratkog toplog perioda. Rastuće temperature mogu prerano prekinuti ciklus mirovanja, izazivajući tako nježni, novi rast usred zime.
Istraživanja također pokazuju da primjena malča u hladnim mjesecima povećava sadržaj ugljičnog dioksida i organske tvari kao što je dušik. Studije koje su ispitivale primjerice utjecaj organskog sloja - slame u hladnom periodu na prinos usjeva pšenice, ukazale su na bolju iskorištenost vlage u zemljištu pod ovom podlogom. Testirana vegetacija posebno u početnim fazama rasta imala je znatno bogatiji korijenov sustav (25 i 40 posto) dok je prinos zrna bio 13-21 posto veći kao rezultat povećanih mikrobioloških aktivnosti koje se odvijale u zemljištu pod djelovanjem malča (Chakraborty et al., 2010; Fu et al., 2019).
Procesom raspadanja dobiva se organska tvar i time poboljšava njena struktura. Drugim riječima, razložena tvar postaje oblik gnojiva pogodan za biljke.
Tagovi
Autorica
