Kiseli ruj predstavlja neotrovnu vrstu unutar roda, a zahvaljujući bogatstvu različitih kiselina i ulja, kiseli ruj predstavlja iznimno učinkovit antioksidant.
Kiseli ruj, runjavi ruj, rujevina kisela, lat. Rhus typhina L. pripada porodici rujevki lat. Anacardiaceae. Naziv roda Rhus potječe od starogrčke riječi, koja je prevedena s povijesnog sirijskog jezika, koja je glasila summaq, a odnosi se na crvenu boju plodova. Korijen starosirijske riječi prešao je u arapski, srednjevjekovni francuski i druge jezike. Naziv vrste typhina objašnjen je frazom grane čvrste grane poput rogova u baršunu.
Kiseli ruj predstavlja neotrovnu vrstu unutar roda. Kod nas se mogu naći kultivari "Dissecta" i "Laciniata". "Dissecta" ima dublje usječene listiće i na većem razmaku nego "Laciniata". Teško ih je razlikovati ukoliko se ne nalaze jedna uz drugu. Njegova je prednost otpornost na zagađenje i niske temperature. Nedostatak je tendencija prelaska u invazivnu vrstu, a što je smetnja industrijskom uzgoju u svrhu pridobivanja tanina.
Raste u Sjevernoj Americi. U Europu je unesen u 17. stoljeću gdje predstavlja udomaćeno ukrasno drvce. Prirodno pridolazi na visoravnima. Preferira bogata tla, ali se nađe i na siromašnim šljunčanim i pjeskovitim tlima. Raste uz tekućice i močvare, ceste i pruge te rubove šuma.
To je listopadno stablo visine od 3 do 10 m. Listovi su neravno perasto složeni, dužine od 22 do 55 cm s od 9 do 31 listića dužine od 6 do 11 cm. Mlade grane i lisne peteljke prekrivene baršunastim dlačicama. Cvjetovi su crvenosmeđi, sabijeni u stožastim cvatovima dužine od 10 do 20 cm i promjera od 4 do 6 cm. Plodovi su malene crvene bobe sakupljene u grozdovima. Jedno je od omiljenih ukrasnih stabala zahvaljujući jarko crvenoj boji lišća kakvu poprima ujesen.
Zreli plodovi sakupljaju se u kolovozu i rujnu.
Plodovi sadrže pepeo, bjelančevine, vlakna i nezasićene masne kiseline od kojih dominiraju oleinska i linolna. Sadrži i određenu količinu kalija i kalcija te značajnu količinu magnezija, fosfora, natrija i željeza, vitamine te esencijalne i neesencijalne aminnokiseline. Od organskih kiselina najzastupljenija je jabučna. Uz njih sadrži vinsku, limunsku, malonsku, fumarnu, jantarnu i askorbinsku (vitamin C) te tanine. Rezultati studije ukazuju na plodove kao potencijalan izvor hranjivih tvari i aditiva. Lišće je bogato taninima.
Plodovi su malene crvene bobe sakupljene u grozdovima. Jedno je od omiljenih ukrasnih stabala zahvaljujući jarko crvenoj boji lišća kakvu poprima ujesen.
Zahvaljujući bogatstvu različitih kiselina i ulja, kiseli ruj predstavlja iznimno učinkovit antioksidant. Sadržaj listova ima hemostatični, protuupalni i diuretični učinak. Kiselom ruju se pripisuje i antiseptičnost, djelovanje u svojstvu astrigenta, pročistača krvi, diuretika, emetika, stomahika i tonika. Narodna medicina našla je brojne primjene kao što su liječenje dijareje, reumatizma, paralize, gihta ili prehlade. Otopljeni prah pridobiven od mljevenih bobica razrijeđen u vodi i primijenjen oralno pomaže u liječenju skorbuta, tumora i dizenterije. Kiselom ruju se pripisuje i učinkovitost u liječenju anoreksije, iscrpljenosti, hemeroida, bolova u želucu, sprječavanja mokrenja u krevet i uklanjanja bradavica.
Kiseli ruj ima sposobnost brzog čišćenja organizma od toksina i opasnih nečistoća, uravnotežiti probavni sustav i normalizirati organizam osoba koje pate od dijabetesa. U tu svrhu se iz plodova pripravlja poseban alkoholni ekstrakt koji ima izražen hipoglikemijski učinak. U slučaju kolere ili jake upale usne šupljine i grla savjetuje se piti infuzija od svježih bobica. Osušeno lišće i kora predstavljaju sirovinu za melem koji se koristi kod čireva i opekotina.
Neželjene popratne pojave: nepotvrđeno je da sok uzrokuje svrbež kože kod pretjerano osjetljivih ljudi.
Indijanci su dobro poznavali i redovito koristili ljekovita svojstva ove biljke, a osim toga su lišće i bobe običavali koristiti za spravljanje duhana, zajedno s drugim sastojcima. To u maloj mjeri prakticiraju i danas. Amerikanci rado spravljaju napitak koji nazivaju sumak limunadom tako što potapaju grozdove s plodovima u hladnu vodu i ostavljaju na suncu. Ružičastu boju za pamuk i vunu pridobivaju od osušenih grozdova koje potapaju u vrelu vodu i ostavljaju potopljene najmanje jedan dan.
Autorica: Marija Glavaš
Izvori
Tagovi
Partner
Ulica kneza Branimira 1,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: +385 1 4804 174,
e-mail: darko.biscan@hrsume.hr
web: http://www.hrsume.hr/
Snježana Ćosić
prije 8 mjeseci
divan opis koristi ovog za mene prekrasnog drveta...