Pravilnikom je predviđeno da se fizičkim licima, koja sakupljaju šumske plodove za vlastite potrebe, dozvoljava da dnevno uberu ili sakupe do jednog kilograma gljiva i različitog bilja. Naglašeno je da je kilogram za potrebe jednog domaćinstva dnevno sasvim dovoljan.
Mnogo je onih koje je zatekao novi Pravilnik o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja šumskih plodova u šumama koje su u svojini Republike Srpske jer od kada je svijeta i vijeka, branje gljiva, šipka i drugih plodova mnogima je osnovni izvor prihoda.
A zašto je došlo do toga?
Bilo je potrebno staviti tačku na nekontrolisanu komercijalnu eksploataciju šumskih plodova. Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Goran Zubić nedavno je izjavio da su firme, koje se bave otkupom i prodajom ovih proizvoda, obavezne da plaćaju naknadu od pet odsto "Šumama RS", koje su korisnik šumskog zemljišta u državnoj svojini, ali da se mnoga preduzeća nisu pridržavala tog propisa.
"Tome u prilog govore podaci da su firme koje se bave preradom i prodajom ostalih šumskih proizvoda lani izvezle robu u vrijednosti od 23 miliona KM, a "Šumama Republike Srpske", na ime korišćenja, uplatile samo 8.000 KM umjesto više od milion maraka", svojevremeno je izjavio Zubić.
Tada je pojasnio da će berači i sakupljači šumskih plodova i dalje moći brati gljive, bilje i ostalo, ali će ih firme morati registrovati i dodijeliti im identifikacioni broj, odnosno karticu, koju su oni dužni da posjeduju i pokažu nadležnom licu prilikom kontrole u šumskom gazdinstvu. Ukratko, firme - otkupljivači, dužne su registrovati berače i sakupljače, koji trebaju proći obuku o pravilnom sakupljanju ovih proizvoda.
Pojašnjeno je da će se obuka o pravilnom prikupljanju vršiti kako ne bi došlo do degradacije u ovom staništu i da su za kontrolu zaduženi lugari jer nijedan prirodni resurs nije moguće koristiti bez određene nadoknade prema državi.
Novim Pravilnikom predviđeno je da se fizičkim licima, koja sakupljaju šumske plodove za vlastite potrebe, dozvoljava da dnevno uberu ili sakupe do jednog kilograma gljiva i različitog bilja.
Naglašeno je da je kilogram gljiva za potrebe jednog domaćinstva dnevno sasvim dovoljan.
Dok nadležni tvrde da Pravilnik ima za cilj uvođenje više reda u ovu oblast i zaštitu prirodnih resursa, navedene propise nisu baš srećno dočekali berači i trgovci.
Među njima je i Prijedorčanka Dragica Miladinović, koja svakodnevno sakupljene plodove prodaje na prijedorskoj tržnici. Na njenom štandu, u zavisnosti od sezone, mogu se kupiti šipak, trnjina, oskoruša, brojne vrste svježih i sušenih gljiva. Kaže, svojevremeno ih je i sama brala.
"Koliko je to težak dinar znaju samo oni koji su se time bavili i ja sam ranije brala gljive pa znam kako je to mukotrpno i teško. Poznajem mnogo ljudi, koji zahvaljujući baš berbi šumskih plodova školuju svoju djecu. Meni donose ove proizvode mnogi, a žive daleko, plaćaju prevoz, a da ne govorim koliko je to naporno raditi. I pitam se kakva je uopšte njihova zarada", objašnjava Dragica.
Jedno je sasvim jasno da mnogi na ovaj način - berući gljive i ostalo ljekovito bilje, popunjavaju kućni budžet. Međutim, pravila su pravila, a kako će se odvijati njihova primjena u praksi, ostaje da se vidi.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Gordana Vila
