U dalmatinskom zaleđu vukovi i divlje mačke

Kako bi se u predstojećoj kalendarskoj zimi koliko je moguće spriječili napadi divljih životinja u vrletima Dalmacije, šumama Gorskog Kotara, Like i drugih im obitavališta, valja se lovcima i lovačkim društvima pobrinuti za prihranu divljači.

Tim više jer prvi su snijegovi u Hrvatskoj već pali, a divljač u potrazi za hranom "brže troši zalihe masnoće", pod snijegom i ledom prekrivenoj zemlji.

Stalna briga o divljači

Zato je o njima potrebna stalna briga. Ako je snijeg obilniji valja načiniti prtine kako bi se životinje lakše kretale, a posebice ako se na snijegu stvorila ledena pokorica.

Zimski obroci divljači najčešće jabuke, repa i mrkva

U Lovačkom društvu Šljuka iz Donje Bistre navode da za prihranu zimi životinjama najčešće pripremaju obroke zrnate i sočne hrane poput repe, jabuka, mrkve. Povrće i voće im je potrebno dnevno pravilno dozirati kako se ne bi stvarao višak koji, ako se smrzne, može divljači i štetiti.

Srne nerado uzimaju kabastu hranu iz hranilišta

Valja znati da primjerice srneća divljač nerado uzima kabastu hranu iz hranilišta pa je zato svrsishodno oboriti poneko stablo mekih listića ili pokoje bršljanom obraslo drvo koje srne rado brste. Tako će se uz prirodnu prihranu smanjiti i štete od ogriza na šumskim biljkama. Srnjaci, kada im rastu rogovi, češće posjećuju solišta koja moraju biti puna, i po mogućnosti mineralima oplemenjenom solju. Zima je uvelike prijetnja kako divljači zbog hrane, tako i domaćoj stoci zbog mogućih napada. To više, jer u siječnju počinje parenje lisica, a i druge su životinje aktivne.

U Dalmatinskom zaleđu zamijećene divlje mačke, pojavili se i vukovi

Kako nam je rekao poljoprivrednik Davor Rapić iz Ljubitovice, u dalmatinskom su zaleđu lovci ovih dana zamijetili divlje mačke, pojavili su se i vukovi, a ne manjka ni lisica. Širenjem drveta smreke s mnoštvom grana koja je doznajemo preuzela primat u tom kraju, stvorila se i mogućnost njihovog prikrivanja.

Drveće smreke zbog razgranatosti dobar zaklon vukovima, čagljevima, lisicama

"Vuci se tako nezamijećeni mogu približiti stoci", kaže on dodajući da je potonje drveće dobar zaklon i čagljevima. Otkriva kako su ovce od domaćih životinja najmanje aktivne u bijegu od napadača jer se uplaše i baš ne bježe. Za razliku od njih koze bježeći hitaju po pomoć.

Vukovi nisu novost u tom kraju, ali stočarima nije svejedno kada se spuste nadomak naselja. To više jer vuk voli mesni obrok, a stisak vilice mu je toliko jak da može, kaže naš sugovornik priklati i magare. A što učiniti, pitamo ga ako se sa tom životinjom dogodi bliski susret, odgovara - ništa! "Uz sebe zato uvik valja imati ponešto kamenja koje se baci pored zvijeri, jer vuci su zakonom zaštićene životinje i ne smiju se ubijati."

Za odstrjel vuka i par godina zatvora

"Možete za odstrjel vuka dobiti i par godina zatvora" kaže nam ističući kako i divlje životinje u takve pohode "odlaze zbog gladi". U koje doba učestalije idu, pravila više nema jer mijenama prirode mijenjaju se (prisilno) i navike šumskog življa. Vukova i ostalih zvijeri u tom kraju ima tijekom cijele godine no, zima ipak nešto prednjači. Kada divljač učini štetu stočarima, ona se kaže naš sugovornik prijavljuje veterinaru tj. inspekciji, obavlja se uviđaj, radi zapisnik pa se potom papiri šalju u Zagreb.

Po kozi odšteta 400-njak kuna uz višemjesečno čekanje

Prepričavajući nam svoje negdašnje iskustvo s zaklanom životinjom, prisjetio se kako je "po kozi odšteta bila oko 400 kuna - a čekala se višemjesečno". Stočari koji i danas vode stoku na ispašu, susreću se i s manjkom trave tijekom cijele godine, a u kasnu jesen i zimi životinje jedu onu koju (iz)nađu, pupove od grana, pokoji list, divlje kupine a nerijetko po ustima "melju i mladu smreku".

Zimska ispaša od 9 do 15 sati

Za razliku od ljeta kada se zbog vrućina na ispaši hrane od 5 ujutro do 9 i od 17 do 20,30 sati, zimski im je obrok od 9 do 15 sati. Hrana im se doznajemo poduplava i mekinjama, purom odnosno mljevenim kukuruzom, kuhanom repom i dr. U ljubitovačkom kraju medvjeda nema, ali ima divljih svinja, koje se od sve hrane najviše pomame za krumpirom.

One nisu zakonom zaštićene, ali podliježu Zakonu o lovu odnosno Praviliku o lovostaju. Kada je o štetama od divljači riječ, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja ne vode "posebnu evidenciju njima".

Rješavanje štete od divljači regulirano Zakonom o lovstvu

Rješavanje slučajeva šteta od divljači kažu regulirano je Zakonom o lovstvu, a za "sporove u slučaju naknade štete koju počini divljač" nadležan je redovni mjesno nadležni sud na području kojega je lovište ustrojeno. Ističu da se sukladno Zakonu, "za štete isključivo od divljači potrebno obratiti lovoovlašteniku" jer se od njega mogu dobiti sve potrebne informacije. Dodaju i da se pravo lova također stječe sukladno istom zakonu, a lovostaj je propisan Pravilnikom o lovostaju.

Foto: bigstockphoto.com, natburr