Novi Pravilnik o uređivanju šuma

Sredinom srpnja izašao je novi Pravilnik o uređivanju šuma čime je prestao vrijediti stari pravilnik iz 2008. godine. Ovaj dokument jedan je od temeljnih dokumenata u šumarskome poslu, a sadrži brojne izmjene zanimljive šumarskoj struci. S obzirom da ih ima mnogo, dužnost je svakog šumarskog stručnjaka dobro ga proučiti.

Ministarstvo poljoprivrede uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja donijelo je sredinom srpnja novi Pravilnik o uređivanju šuma, važan dokument kojim se definira izrada uređajnih elaborata, gospodarskih osnova i drugih dokumenata važnih za planiranje budućeg gospodarenja šumama na teritoriju cijele Hrvatske. Kada uzmemo u obzir da šumske površine pokrivaju našu zemlju sa 47%, postaje jasno o kako važnom dokumentu je riječ. Izmjena ima mnogo, previše za detaljno prikazivanje u jednome članku, stoga savjetujemo svim stručnim osobama da dobro prouče novi pravilnik kako bi što kvalitetnije prilagodili poslove na terenu sa zakonskim obavezama.

Prilagođavanje direktiva

Novi Pravilnik o uređivanju šuma. Promjena je mnogo, stoga oprez!

Ovdje ćemo se osvrnuti samo na velike izmjene koje do sada nisu bile predmet prošlog pravilnika.

S obzirom da je naša zemlja prije dvije godine ušla u novu zajednicu, Europsku uniju, postojala je potreba prilagođavanja već postojećih direktiva koje propisuje EU sa našim zakonodavstvom. Rezultat toga je i novi Pravilnik o uređivanju šuma koji obvezuje detaljnije obraditi područja Nature 2000 i Ekološke mreže te poštivanje ostalih obveza proizašlih iz EU direktiva koje se bave zaštitom staništa.

Promjena u načinu izmjera sastojina

Došlo je i do promjena u načinu izmjera sastojina, a tu prvenstveno mislimo na totalnu klupažu koju više ne treba obavljati u svim sastojinama predviđenima za glavni prihod. Nadalje, detaljnije je propisan način određivanja etata s posebnim naglaskom na sastojine niskog uzgojnog oblika (panjače). Isto tako, propisi radova biološke reprodukcije šuma morati će se detaljnije propisivati, a i njihovo praćenje će morati biti umnogome preciznije. Morat će se voditi evidencija, ne samo radova na biološkoj obnovi, već i sječe, a pogotovo sječe slučajnog prihoda gdje postoje jasno definirane stavke bez mogućnosti slobodne interpretacije podataka.

Preciznije je definirana i Izrada programa gospodarenja šumama posebne namjene, gdje se uvode stavke unošenja općih podataka, kao i smjernica gospodarenja u svrhu sprječavanja zlouporaba.

Evidencija promjene namjene zemljišta

Program zaštite šuma u zaštićenim područjima novim pravilnikom postaje kud i kamo detaljniji od prethodnoga, gdje će odgovorni morati obratiti pozornost na brojne detalje koji se već prate u gospodarskim šumama.

Jedna od novih obveza definiranih novim pravilnikom su i obveze definirane Kyoto protokolom, poput detaljnog evidentiranja promjene namjene zemljišta, a tiče se i pošumljavanja koje obavljamo umjetnim putem, prirodnim pošumljavanjem te odšumljavanjem, odnosno smanjivanjem šumskih površina. Svrha svih ovih izmjena je usklađivanje sa propisanim stavkama koje smo kao članica Europske unije i Ujedinjenih naroda dužni provoditi na terenu.

Zaštita staništa i klimatske promjene

Tu se prvenstveno misli na Direktivu (obvezujući dokument) Vijeća Europe o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta te Odluku Europskog parlamenta i Vijeća o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima. U ovaj pravilnik ugrađene su i odredbe Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) ratificiranom od strane Republike Hrvatske te Kyotskog protokola.

Ovim će pravilnikom i šumarska struka započeti novo razdoblje upravljanja šumama u kojem se načini gospodarenja prilagođavaju novonastalim klimatskim promjenama i potrebama tržišta, a sve u svrhu bolje zaštite ekoloških sustava na globalnoj razini - stoga je novi pravilnik o uređivanju očekivana reakcija prilagođavanja propisa jedne države već od prije određenim direktivama jednoga većeg sustava, u ovome slučaju Europske unije.

Autor: Goran Vincenc, Foto: depositphotos.com, nelsonart