Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mufloni
  • 20.02.2020. 16:30
  • Severnobački okrug, Vojvodina, Subotica

Kakve veze imaju migranti sa naseljavanjem muflona u Subotičkoj šumi?

Migranti su, radi prolaska, na nekoliko mesta isekli ogradu. To je prouzrokovalo 'bekstvo' muflonske divljači (mahom mužjaka), te se populacija koja je brojala preko 100 jedinki spustila na manje od 70 grla.

Foto: Dušan Knežić
  • 1.641
  • 144
  • 0

U Lovište posebne namene "Subotičke šume" kojim gazduje JP "Vojvodinašume" naseljeno je 60 grla muflonske divljači, 35 mužjaka i 25 ženki, koji su uvezeni iz uzgajališta u Slovačkoj i Češkoj. Na taj način povećan je fond ove atraktivne lovne divljači na severu Vojvodine. Takođe, zanimljivo je da je jedan od povoda naseljavanja pomenutih 60 grla 'kumovala' i migrantska kriza koja je u jednom periodu kulminirala na srpsko-mađarskoj granici. O čemu se radi?

Subotička šuma postala deponija

Usled pritiska migranata na granični pojas ka Mađarskoj (koja je granicu ogradila žicom), mnogo ljudi se neovlašćeno zadržavalo u Lovištu "Subotičke šume", koje se proteže na 509 hektara. Dešavalo se da na hiljade ljudi dnevno prođe pomenutim područjem, a kakve je to posledice ostavljalo na prirodu, nije teško naslutiti. Takođe, migranti su, radi prolaska, na nekoliko mesta isekli ogradu. To je prouzrokovalo 'bekstvo' muflonske divljači (mahom mužjaka), te se populacija koja je brojala preko 100 jedinki spustila na manje od 70 grla. To je ustanovljeno na kontrolnom brojanju obavljenom pre godinu dana.

"Od 2017. godine počeo je drastično da opada broj muflonske divljači, prema našim procenama, oko 60 grla je, tokom migranstke krize, napustilo lovište", rekao je Roland Kokai, generalni direktor JP "Vojvodinašume" i dodao da prema lovnoj osnovi, tu treba da bude 125 jedinki.

Farma divljih svinja za unapređenje lovnog turizma

"Zato smo mi, i kao korisnici lovišta i po zakonskoj obavezi, odlučili da uvezemo 60 grla iz svetski poznatih uzgajališta u Češkoj i Slovačkoj. Na taj način obezbeđena je veća genetska varijabilnost u populaciji, što treba da dovede do veće trofejne vrednosti grla. Među uveženim mužjacima je i potomak aktuelnog svetskog prvaka (koji je imao najbolje ocenjene muflonske rogove na svetu), kao i vrlo perspektivni četvorogodišnjak čiji rogovi već sada imaju dužinu 78 centimetara", predočio je Kokai.

Poslednji Titov trofej

U JP "Vojvodinašume" nadaju se da su pomenuta dva mužjaka zalog za dolazak stranih turista - lovaca u Subotičke šume. Većina lovaca u svojoj trofejnoj kolekciji želi da ima i muflona, jer ova divljač nije ni česta ni rasprostranjena. Očekuje se je da genetski superiorna grla prenesu dobre osobine i lovni potencijal i na potomstvo.

Najtrofejniji muflon na svetu ulovljen je 1992. godine u lovištu Židlohovice u Češkoj. Ocenjen je sa 252,45 CIC poena. Što se ovih prostora tiče, najjači trofej delo je Josipa Broza Tita, koji je 1979. godine u Karađorđevu odstrelio muflona i ocenjenog sa 242,15 CIC poena. To je bilo poslednje trofejno grlo koje je Tito odstrelio, s obzirom da je umro je 1980. godine.  

Mufloni na Rudniku?!

Mufloni nisu autohtona vrsta u Srbiji. Ovaj divlji predak domaće ovce potiče sa Korzike i Sardinije, odakle se u 19. veku proširio širom Evrope. Danas ga ima u većini zemalja Starog kontinenta, a smatra se da je Češka najdalje odmakla u uzgoju muflona. U Srbiji ga ima isključivo u ograđenim lovištima, ali na Rudniku. Na obronke ove planine stigao je slučajno, tako što je nekoliko jedinki pobeglo (verovatno opet kroz otvore na žici) iz ograđenog lovišta pre oko dve decenije. 

U Srbiji muflona ima još u lovištima, ali i na Rudniku (Foto: Pixabay/Pixel-mixer)

Ipak, od tada na Rudniku i okolini nisu zabeležene štete u poljoprivredi. Generalno, ove životinje ih ili ne prave ili su one u agraru i šumarstvu neznatne. Mufloni, poput domaće ovce, najviše vole otvorene, travom obrasle livade i pašnjake. Pored najomiljenije trave, jede grančice jasena, žir, divlji kesten, bokvicu. Oštećuju koru šumskog drveća, odgrizaju izbojke, ali nikada ne oštete koru u tolikoj meri da dođe do sušenja biljke. Četinare poput smrče i bora oštećuju samo do visine od jednog metra. 

Jedan mužjak na jednu ženku

Mufloni su šupljorošci, rogovi im izrastaju izvan čeone kosti, a starenjam srastaju s njom. Rogovi rastu u spiralu (povijanjem unazad) i dostižu dužinu do 90 centimetara. Nalaze se samo kod mužjaka, dok su kod ženki vrlo retki, a ako se nekim slučajem pojave dugi su svega pet do šest centimetra.

Počeo najspektakularniji ljubavni ritual u prirodi - rika jelena

Mufloni se pare u oktobru i novembru, u proporciji 1:1. Ređe se javlja da jedan ovan oplodi dve ženke. Među mužjacima je prisutna borba za ženke, kada se postave jedan naspram drugog na udaljenosti od dvadesetak metara i zaleću se i udaraju osnovom rogova u pravom, žestokom 'čeonom sudaru'. Ipak, za razliku od na primer, jelenske divljači, smrtno povređivanje je izuzetno retko.

Gravidnost ženke traje pet meseci, nakon čega na svet dolazi jedno mladunče, vrlo retko dva. Mužjaci su krupniji od ženki, a odrasle jedinke teže između 20 i 40 kilograma. 


Tagovi

Mufloni Vojvodinašume Subotička šuma Migranti Rudnik


Autor

Dušan Knežić

Više [+]

Poljoprivrednji inženjer, novinar i lovac. Novinarstvom se bavi od 2002. godine. Moto kojim se vodi je "Usuditi se, to je cena napretka".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P