Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Posljedice požara
  • 19.10.2015. 10:30

Gorjelo 22.000 ha šume i poljoprivrednog zemljišta

Požari su bili tolikih razmjera da se slobodno mogu nazvati prirodnom katastrofom. Izgorjeli su vinogradi, maslinici te tisuće hektara šume.

Foto: pixabay.com
  • 285
  • 10
  • 0

Osnovni način izazivanja požara je ljudski nehat i nepažnja, a u godišnjim statistikama rijetko se spušta ispod 80%. Među značajne i često isticane načine izazivanja požara ubrajaju se namjerno izazivanje požara te dječja igra, navodi se na stranicama hrvatske vatrogasne zajednice.

Nakon relativno benigne prošle, 2014. godine, kada su vrućine i požari barem u pitanju, Hrvatska se ove godine našla u vatrenoj stihiji. Gorjelo je od Istre do Dubrovnika, a od vatre nije bila pošteđena niti Slavonija. Velike vrućine i izrazita suša pogodovali su stvaranju i širenju požara. Kada bi uz obalu još zapuhala i bura, vatrogasci su mogli jedino bespomoćno gledati kako plameni jezici proždiru sve pred sobom.

Gorjeli vinogradi, maslinici i šume

Ni zračne snage u takvim situacijama ne mogu ništa. Unatoč velikom broju požara, kroz čitavu ovu godinu, najznačajniji su svakako oni koji su pogodili Korčulu i Pelješac. Požari su bili tolikih razmjera da se slobodno mogu nazvati prirodnom katastrofom. Izgorjeli su vinogradi, maslinici te tisuće hektara šume. Stradali su i poneki objekti, ali na sreću ljudskih žrtava nije bilo.

Prema podacima Ministarstva obrane, požari otvorenog prostora u Republici Hrvatskoj u ukupnim štetama izazvanim prirodnim nepogodama sudjeluju sa 6 do 8 % (iznimno do 12%), ali zbog potencijalne razornosti, sezonskog karaktera i prostorne određenosti (priobalje) koje su u izravnoj vezi sa sigurnim odvijanjem turističke sezone protupožarnoj zaštiti u RH poklanja se posebna pozornost. Izbijanje požara u 95% slučajeva vezano je za ljudsku aktivnost, dok je svega 5% požara izazvano prirodnom pojavom (najčešće udarom groma).

Požarni maksimumi u proljeće i ljeto

Analizom požara u RH u zadnjih 30 godina uočena su dva požarna maksimuma. Prvi požarni maksimum je u ožujku i travnju gdje veći broj požara izbija u kontinentalnom dijelu i u vezi je početka poljoprivrednih radova. Drugi je požarni maksimum u srpnju i kolovozu i vezan je gotovo isključivo za priobalje i otoke. Najugroženija područja su četiri dalmatinske županije, od kojih se posebno ističu Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska gdje orografski čimbenici kao što su nadmorska visina, izloženost sunčevim zrakama ili vjetrovima, nagib i oblici terena višestruko povećavaju vjerojatnost izbijanja požara.

Prema podacima Vatrogasnog operativnog središta (VOS), do 10. kolovoza ove godine zabilježena je opožarena površina od 22.153 ha, u sedam priobalnih županija. Ova površina može se usporediti s pet površina otoka Lastova (Lastovo ima oko 4.600 ha), ili nešto manje od tri površine grada Splita. Najveće posljedice ostavili su ipak požari na Korčuli i Pelješcu.

Na Pelješcu uništeno 25 ha vinograda i 12 ha maslinika

U dva velika požara, Trstenik (1.125 ha) i Ponikve (1.903 ha) na Pelješcu, stradala je šuma, makija i poljoprivredne kulture koje život znače na ovim prostorima. Prema još uvijek neslužbenim procjenama na području općina Orebić, Janjina i Ston stradalo je oko 25 ha vinograda i 12 ha maslinika. Štete su dvojake i odlikuju se posrednim oblikom (požar), ali i neposrednim oblikom (posolica od kanadera), navode u Savjetodavnoj službi.

Tradicionalno vinogradarski kraj, poznat u cijelom svijetu po dingaču i plavcu malom, pretrpio je velike štete. Proglašena je i elementarna nepogoda za pogođene općine na Pelješcu, a hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu zatražili su pomoć od europskog fonda solidarnosti. Pomoć Pelješcu je itekako potrebna. No, osim poljoprivrednih kultura, vatra je progutala i tisuće hektara vrijednih mediteranskih šuma. Još u tijeku požara, krajem srpnja, Pelješko područje obišli su i članovi Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., Marija Vekić i Ivan Ištok gdje su održali radni sastanak s načelnikom općine Janjina. Zajedno s voditeljem UŠP Split Zoranom Đurđevićem i upraviteljem Šumarije Dubrovnik, Ivanom Vukićem obišli su opožarena područja kako bi se točno odredili parametri prema kojima će se postupati u narednom razdoblju.

Na Pelješcu izgorjelo 3.028 hektara šuma i poljoprivrednih zemljišta

Prema podacima UŠP Split na području Pelješca u dva požara izgorjelo je 3.028 hektara šuma i poljoprivrednih zemljišta. Prema izvještaju Šumarije Dubrovnik, na Pelješcu je ukupno izgorjelo 1.331 ha šuma i šumskog zemljišta kojim gospodari poduzeće Hrvatske šume. Na oba požarišta izgorjelo je gotovo 200 hektara primorskog bora, 80 hektara alepskog bora, 10 hektara crnog bora i 236 hektara makije. Ukupna šteta te sanacija opožarenog područja procijenjena je na 21.295.442 kuna.

Šumarija Dubrovnik izradila je elaborat sanacije, a ono što će svakako stvarati velike probleme jest nagib terena. Opasnost je posebno velika uz prometnice, stoga je glavna cesta na Pelješcu prioritet u budućoj sanaciji. Zaštita tla od erozije jedna je od najvažnijih funkcija šume koja na kršu naročito dolazi do izražaja. Šuma veže i stabilizira tlo i tako ga štiti od odnošenja putem djelovanja vode i vjetra.

Gospodarska vrijednost šuma mediteranskog područja izražena kroz vrijednost drvne zalihe je zanemariva u odnosu na neizravne vrijednosti općekorisnih funkcija. Šumski požari su najveća i stalna opasnost za šume ovog područja. U požarima stradaju veliki kompleksi šuma, što za posljedicu ima promjenu izgleda okoliša, smanjenje kvalitete tala, stvaranje uvjeta za pojavu erozija i odrona, promjene ekološke ravnoteže. Štete na šumama su velike, a sanacija opožarenih površina iziskuje značajna financijska sredstva.

40% opožarenih šuma u državnom vlasništvu

U prvoj fazi sanacije požarišta provodi se uklanjanje svih izgorjelih stabala. Obzirom da su u pelješkom požaru stradale velike površine koje su bile obrasle starijim sastojinama primorskog i alepskog bora, potrebno je sačekati i rezultate prirodne obnove. Na dijelovima gdje se pomladak prirodno ne javi, provest će se pošumljavanje, odnosno popunjavanje. Mlade biljke, ukoliko je površina uredno sanirana te ako je broj jedinki po površini zadovoljavajući, zazelenit će površinu za pet do sedam godina. U budućim mladim sastojinama potrebno je provoditi i redovite radove njege i zaštite. Na zgarištu šume ponovno treba osnovati šumu držeći se pritom uzgojnih postupaka poznatih iz dugačkog iskustva šumarske struke u Hrvatskoj. Tendencija je uvijek uspostavljanje autohtone vegetacije.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina sa suradnicima među kojima je bio i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić obišao je pred kraj kolovoza opožarena područja na Korčuli i Pelješcu na kojima je Dubrovačko-neretljanska županija proglasila elementarnu nepogodu. Komentirajući štetu nastalu u požaru, ministar se osvrnuo i na opožarene šumske površine gdje je naglasio kako 40% otpada na na šume u vlasništvu države, dok su ostalo privatne šume. "Hrvatske šume će sanirati državne šume, ali ne isključuje se mogućnost da šumari pomognu i privatnicima", izjavio je Jakovina.

Tekst: Irena Devčić, Foto: pixabay.com


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Hrvatske šume Korčula Pelješac Poljoprivredno zemljište Izgorjeli vinogradi Maslinici Požari otvorenog prostora Vatrena stihija Suša Istra Dubrovnik Požarni maksimum Hrvatske šume Tihomir Jakovina Ivan Pavelić Ponikve Trstenik Marija Veli