Zdravlje papaka – jedan od najznačajnijih elemenata uspješne proizvodnje mlijeka

Hromost ili šepavost (Claudicatio intermittens) se definiše kao disfunkcionalna upotreba ekstremiteta ili kao nemogućnost njihove funkcionalne upotrebe. Problem je čest kod svih preživara, ali najviše se manifestuje u intenzivnom mliječnom govedarstvu zbog neprirodnog načina života i specifičnih uslova držanja u intenzivnim uzgojima proizvodnje.

Na pojavu šepavosti utiču brojni faktori rizika. Oni unutrašnji se ne mogu izbjeći jer uključuju sezonu, fazu graviditeta i laktacije, prethodne bolesti i paritet. U njih spada i genetski rizik za razvoj lezija.

S druge strane, u spoljašnje faktore spadaju:

• komfor (omogućen maksimalni period ležanja, udobne površine ležišta, odgovarajuće površine za kretanje i stajanje),
• higijena krava (suve površine, površine bez fecesa i urina, odgovarajuća biološka sigurnost stada),
• socijalno i fizičko integrisanje junica i zasušenih krava,
• kretanje krava na farmi (dobri putevi oko zgrada, ka izmuzištu, ka pašnjaku, pri ishrani),
• ishrana (makroelementi, mikroelementi) i
• odgovarajuće preventivno skraćivanje rožine papaka.

Na pojavu lezija papaka i ispoljavanje hromosti utiču greške pri obradi, kvalitet prostirke, dizajn i veličina ležišta, kao i kvalitet površina za hodanje, pristup pašnjaku, socijalni status i predispozirajuća fiziološka faza organizma poput porođaja i laktacija. Suzbijanje hromosti se zasniva na prevenciji, provođenju pravilnih zootehničkih i veterinarskih mjera.

Šepavost krava

Za uspješnu dijagnostiku potrebno je poznavati normalan način kretanja goveda. Ona se zasniva na posmatranju u mirovanju i u kretanju. Kada je lokacija bolnog procesa u petama zadnjih nogu, krava izbacuje noge prema nazad. Ukoliko je bolom zahvaćen lateralni papak, krava će nastojati da rastereti taj papak, većim dijelom se oslanjati na medijalni papak, na taj način što će prilikom kretanja izbacivati nogu u stranu.

Ukrštanje nogu je takođe znak boli. Krave je najbolje posmatrati na ravnoj, čistoj, ne klizavoj betonskoj podlozi. Da se pri tom vide sa strane, zatim sa zadnjeg dijela i pri udaljavanju. I to pri 6 do 10 neprekidnih koraka. U praksi se primjenjuje posmatranje kretanja između ležišta i hranidbenog stola. Postoji više bolesti koje izazivaju hromost tj. šepavost krava:

Laminitis je akutna, subakutna ili hronična difuzna aseptična upala nokatnog i postranog papčanog korijuma (Pododermatitis aseptica diffusa).

Bolest bijele linije se karakteriše razdvajanjem vezivno tkivne veze između tabana i zida papka u bijeloj liniji. Kako životinje stoje na tvrdoj podlozi, te zbog loših zoohigijenskih uvjeta imaju mekanu rožinu, često dolazi do uguravanja raznih materijala (kamenčića, prostirke) u područje bijele linije, što dovodi do pritiska na korijum, a rezultat je hromost zbog boli.

Erozija petnog dijela rožine se održava nepravilnim gubitkom bulbarnog dijela rožine u obliku različitih udubljenja.

Rusterholzov čir (Pododermatitis circumscripta) od koje najčešće obolijevaju starija, dobro uhranjena goveda, te gravidne krave koje su stajski držane i hrane se velikom količinom visokoenergetske hrane.

Horizontalni žljebovi i fisure su ulegnuća papacima paralelna s krunom koja se mogu pružati aksijalno i abaksijalno na zidu rotine papka. Radi se o pucanja rožine papka na istim mjestima gdje se nalaze i žlijebovi. Najčešći uzrok nastanka fisure je promjena u ishrani.

Vertikalne fisure se manifestuje kroz stvaranje pukotina odnosno odvajanja rožine papka u smjeru rožnih cjevčica.

Intradigitalna flegmona je akutna ili subakutna nekrotična infekcija koja počinje lezijama kože među papcima.

Interdigitalni dermatitis je upala interdigitalnog epidermalnog sloja, a uzrokovana je infekcijom Dichlobacter nodosus. Predstavlja bakterijsku upalu ovog sloja pete i kože između dva prsta nogu krava.

Digitalni dermatitis je zarazna površinska upala epiderme proksimalno od krunskog ruba i međupapčanog prostora. Prijemčive su sve kategorije goveda, ali najčešće obolijevaju junice odmah po ulasku u proizvodnu grupu, a morbiditet može ići i do 90 posto.

Kako održavati zdravlje papaka?

Kao što će mnogi veterinari i stočari primijetiti, dobro održavana navika čišćenja i orezivanja, će smanjiti pojavu nelagodnosti i hromosti životinja. Takođe, pri dobroj ishrani životinja, sa odgovarajućim hranljivim materijama kao što su cink i vitamin H (Biotin, vitamin B7), veća je vjerovatnoća da će životinje imati kvalitetno tkivo papaka i jače noge.

Istraživanja koja analiziraju biohemijski profil krava prije i poslije korekcije papaka i na osnovu razlika u serumskoj koncentraciji albumina, glukoze, uree, amonijaka i β- hidroksibuterne kiseline, zaključuju da krave nakon ovog tretmana povećavaju unošenje kabaste hrane, čime se poboljšava varenje u buragu.

Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, možda i najbolji poznavalac ove problematike je Predrag Belenzada, vlasnik Hoof Trimming s.p., jedine registrovane firme u BiH koja se isključivo bavi poslom njege papaka. Ona se u ovoj firmi radi na stroju WOPA SA0051, koji su obezbijedili u saradnji sa Udruženjem poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS i uz podršku projekta Sweden/USAID FARMA II.

Šta uraditi ako krava ne ustaje nakon teljenja – ne čekajte čudo

Belenzada prvo preporučuje izgradnju dez-barijera na farmama, kako bi se vršila redovna dezinfekcija papaka. Sredstva koje se koriste trebaju biti po preporukama stručnjaka. On također preporučuje redovan stručni pregled.

"Kada sam farmer primijeti da je papak loš ili da životinja hramlje, to je onda već problem. On se može riješiti, ali je to već skuplje za farmera i lošije po životinju. S toga samo redovna obrada odnosno redovan pregled zdravlja papaka u stadu, a posebno u onim visoko-produktivnim je rješenje koje daje rezultat. Kao i kad idemo kod zubara", kaže Belenzada, dodavši da na nekim farmama radi pregled i obradu i tri puta godišnje, s tim dodatno dolazi po posebnim zahtjevima.

Zanimljivo je da firma Hoof Trimming, u saradnji sa Udruženjem poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS može evidentirati zdravlje papaka. Naime, ovo udruženje je razvilo poseban program, kojim se u skladu s međunarodno priznatom klasifikacijom M-stage vrši ocjena zdravlja papaka. Ti podaci se mogu koristiti u selekciji, a aplikacije je povezana sa matičnom knjigom.  Više o zdravlju papaka, možete pročitati i na priručniku ispod teksta.